2021

Javna priznanja 2021. godine

U kategoriji Nagrada za životno djelo u 2020. godini nagrađeni su:

Miljenko Smoje (posmrtno) za izuzetan doprinos gradu Splitu kao kroničaru dalmatinske svakodnevnice i života običnih malih ljudi

Miljenko Smoje, hrvatski novinar, književnik i scenarist rođen je 1923. godine u Splitu gdje je 1941. godine završio gimnaziju. Na Višoj pedagoškoj školi diplomirao je hrvatski jezik i povijest te je nakon II. svjetskog rata kraće vrijeme radio kao učitelj u Komiži i Omišu.

U dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ počeo je raditi 1950. godine. Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku, dalmatinskim malim mjestima i suvremenom životu. Bio je suradnik Radio Splita, Vjesnika u srijedu i Vjesnika. Posebno je značajan kao humorist i pokretač satiričnih listova Pomet i Berekin. Tijekom 1970. godine napisao je scenarije za televizijske serije Naše malo misto i Velo misto, kronike dalmatinskog života u međuratnom i poratnom razdoblju koje su stekle veliku popularnost. Oba scenarija objavio je i kao romane ( Kronika o našem malom mistu 1971., Velo misto, 1981., Kronika velog mista I-II, 1997. ). Njegove serije Malo misto i Velo misto iako snimljene i prikazane prvi put prije više od 30-tak godina i dalje su pri svakoj novoj reprizi rado gledane. Desetljećima je pisao svojevrsnu feljtonističku kroniku, uvijek sa svrhom da zabavi čitateljstvo, u kojima opisuje i analizira najbizarnije teme i probleme splitskog načina života, te se bavi različitim aspektima splitskog mentaliteta, a istodobno razara mnoge tradicionalne mediteranske mitove.Njegovi feljtoni, u kojima iz perspektive pučkog pripovjedača upozoravaju na degradaciju morala, ismijavaju profiterstvo, podmuklost i snobizam. Tijekom 1990. godine objavljivao je humoristične priloge u Feral Tribuneu, od kojih je dio objavljen kao zasebna knjiga ( Pasje novelete, 1996, ). Iznimno popularan i čitan, Smoje je stvorio galeriju prepoznatljivih, tipično splitskih likova iz dalmatinske svakodnevnice punih humora ali i tragičnih sudbina. Svojim je feljtonima i reportažama, objavljivanima gotovo tijekom pola stoljeća, postao sinonim za dalmatinsko novinarstvo.

 

Zoja Odak (posmrtno) za jedinstvenu energiju, snažan i autentičan glumački izraz čime je ostavila neizbrisiv trag na hrvatskoj i splitskoj kazališnoj sceni

Nacionalna prvakinja, glumica Zoja Odak obilježila je gotovo pedeset godina, koliko je profesionalno djelovala na kazališnoj sceni, hrvatski kazališni život, a svom je Splitu poklonila mnoge značajne uloge dramskog repertoara. Rođena je 1947. godine u Splitu. Prve glumačke korake napravila je u legendarnom splitskom  kazalištu „Titovi mornari“. Teatrologiju i književnost diplomirala je u Sarajevu. Kao talentiranu mladu glumicu HNK Split je angažira 1972., a njen brz glumački uspon započinje s obnovom kazališne zgrade 1979. godine. Ministarstvo kulture dodijelilo je Zoji Odak status nacionalne prvakinje 2003. godine.

Njezin glumački talent, moć i uvjerljivost najviše su ostali upamćeni u ulogama klasičnog repertoara. Brojne antičke heroine utjelovila je s iznimnom snagom, a duh Mediterana, kojega je nosila već u svojoj pojavi tu se duhom dodirnuo sa antičkim tragičarima. Klitemnestra, Alkestida, Hekuba, Lizistrata, Antigona, Euridika, sve na sceni njenog splitskog HNK, neke su od uloga za koje je dobila niz najznačajnijih nagrada u zemlji i inozemstvu, uloga koje se i danas nakon niza godina od premijere, dobro pamte. U nepreglednom nizu glumačkih kreacija glumeći  Držića, Čehova Dostojevskog, Krležu Moliera, Zoja Odak je scenski zablistala u svojoj izuzetnoj pojavnosti, besprijekornoj dikciji i duboko promišljenom scenskom pristupu.  Bitan segment rada Zoje Odak, a koji ju je zapravo učinio toliko prepoznatljivom u krugovima najšire publike Splita i Dalmacije, bio je komediografski, pogotovo obilježen mediteranskim štihom. Izrazito širokog raspona glumačkih mogućnosti i sposobnosti, koji sežu od antičkog i tragičnog pa sve do suvremenog i komediografskog repertoara, Zoja Odak je svakom svojom novom ulogom donosila na scenu karizmu velike glumice, upotpunjenu vrhunskom glumačkom profesionalnošću, ali iznimnim i snažnim umjetničkim osjećajem. Gotovo pola stoljeća na splitskim i hrvatskim kazališnim daskama, uz desetke uloga, od kojih je svaka bila primjetna i dojmljiva, pretvorile su Zoju Odak u glumicu koja je s drugim  velikanima, obilježila jedno razdoblje hrvatskog kazališta. Uz prvenstvenu posvećenost kazalištu ostvarila je i zapaženu televizijsku i filmsku karijeru. Dobitnica je niza nagrada: Nagrade Dubravko Dujšin, Zlatni lovorov vijenac na MESS-u, dvije Judite na Splitskom ljetu, dva Marula na Marulićevim danima, Nagradeu za glumačku kreaciju na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, Majska nagrada Društva dramskih umjetnika Hrvatske, Nagrade Ivo Tijardović za doprinos HNK Split, Zlatne arene za ulogu Marije u Pričama iz Hrvatske Krste Papića i posebne nagrade u Bergamu za Adu u istoimenom filmu Milutina Kosovca.

Za umjetničko stvaralački doprinos hrvatskoj kulturi dodijeljeno joj je Odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Čitav život Zoja Odak ostala je vezana za svoj rodni grad, jednu kazališnu kuću i jedan ansambl.

 

Đordana Barbarić za razvoj volonterizma, socijalni i humanitarni rad te zaštitu i promicanje ljudskih prava posebice ranjivih skupina građana

Đordana Barbarić rođena je u Splitu 1960. godine gdje je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“. Diplomirala je na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu. Do 1999. godine radila je u različitim ustanovama u domeni socijalne skrbi i obrazovanja. Zaposlena je i aktivna u udruzi MoSt od 1999. godine do danas, isprva kao koordinatorica aktivnosti za djecu i mlade s problemima u ponašanju i edukatorica i supervizorica u radu s volonterima, a od 2003. do 2020. na mjestu predsjednice udruge, te od 2013. do danas na mjestu voditeljice Centra za znanja za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva. Uz dugogodišnje iskustvo vođenja nevladine organizacije, iskustvo voditeljskih poslova te vođenja radnih timova, kontinuirano je sudjelovala na brojnim stručnim usavršavanjima te brojnim radnim skupinama za izradu zakona, strategija, planova na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kreirala je veliki broj javnih akcija i kampanja vezanih uz problematiku beskućništva, siromaštva i ljudskih prava različitih ranjivih skupina. Visokom kvalitetom rada te vizionarskim pristupom u organizaciji i provedbi projekata, Đordana Barbarić je ostvarila brojna vrijedna postignuća i izniman doprinos razvoju zajednice u kojoj živi. Svojim radom, aktivizmom, javnim zalaganjem te angažmanom u nizu tijela javnih institucija na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini doprinijela je osmišljavanju i razvoju socijalnih usluga vezanih za mlade u riziku i s problemima u ponašanju, mlade počinitelje kaznenih djela te mlade koji izlaze iz institucionalne skrbi. Napisala je više desetaka projekata, kampanja i akcija u području suzbijanja nasilja među mladima. Koautorica je, sada već tradicionalne akcije „A di si ti?“ kojoj je osnovni cilj senzibiliziranje javnosti za problematiku beskućništva, a u kojoj su građani Splita prepoznali važnost volonterstva i humanitarnog rada, te je sa timom udruge MoSt pokrenula prvu socijalnu samoposlugu u Republici Hrvatskoj. Pokrenula je također izradu prvog Gradskog programa za mlade u gradu Splitu i osmislila cjelokupan proces donošenja prvog takvog dokumenta u Splitu, uključivši više stotina mladih u promišljanje i pokretanje programa. Osmislila je niz edukacija za volontere, kreirala, kordinirala i provodila u suradnji sa splitskim osnovnim i srednjim školama i fakultetima više desetaka volonterskih akcija mladih za dobrobit zajednice kroz „Sajam ideja mladih“. Posebno se zalagala i zagovarala za promjene Zakona o prebivalištu prema kojem danas svi beskućnici u RH ostvaruju pravo na osobnu iskaznicu. Sa svojim suradnicima organizirala je prihvatilište za beskućnike koje je 2000. godine započelo s radom, a od 2003. godine u sklopu prihvata otvoreno je Prihvatilište za žene beskućnice koje funkcionira kao stambena jedinica, što je jedinstven primjer u Hrvatskoj. Otvorenim dijalogom sa svim dionicima u zajednici povezivala je institucije, ustanove, organizacije civilnog društva u području socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, policije, pravosuđa, kulture te gospodarskog sektora s kojima je uspostavila suradničke odnose i značajno doprinijela njihovom društveno odgovornom djelovanju i uključivanju u humanitarne akcije za dobrobit građana koji žive u siromaštvu i bez krova nad glavom. U svim svojim nastupima posebno promovira grad Split kao socijalnu sredinu i grad solidarnosti. Za svoj rad više je puta nagrađivana društvenim priznanjima i nagradama, dva puta je proglašena osobom godine po izboru „Slobodne Dalmacije“ , a dobitnica je i priznanja „Splitski cvit“ 2015. godine.

 

U kategoriji skupne nagrade u 2020. godini nagrađeni su:

Športsko društvo Jadran za ostvarene rezultate i doprinos športskom  životu grada Splita

Športsko društvo Jadran je simbol grada Splita i Republike Hrvatske već jedno stoljeće. Društvo je osnovano 1920. godine u zgradi „Hrvatskog doma“ u Splitu pod prvim nazivom Pomorsko športski klub „Baluni“, a  pod nazivom „Jadran“ djeluje od 1924. godine.  Danas u okviru društva djeluju tri kolektiva: Plivački klub Jadran, Vaterpolski klub Jadran i Klub za športski ribolov Jadran.       U proteklih sto godina postojanja „Jadranovi“ plivači, vaterpolisti, skakači u more, te športski ribolovci na moru, nanizali su velike uspjehe na domaćim i međunarodnim natjecanjima među kojima su osvajanje državnih prvenstava i kupova, nastupi na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, Mediteranskim igrama i drugim natjecanjima vrhunskih športaša. Njihovim stopama idu i Marin Moglić i Franko Grgić koji su svojim uspješnim rezultatima osigurali nastup na predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine.Jadran je najstariji vaterpolski klub u Dalmaciji i jedan od najstarijih u Hrvatskoj. Prvi je hrvatski športski klub koji je svojoj samostalnoj domovini donio naslov prvaka Starog kontinenta ( 1992. i 1993. godine ). Unatoč pandemiji  koronavirusa  koja je u 2020. godini zaustavila svijet športa, vaterpolisti su odigrali prvenstvo Hrvatske tijekom ljeta i osvojili treće mjesto. Također su u najjačem klupskom vaterpolskom natjecanju Ligi prvaka u 2020. godini ostvarili zapažene rezultate čime se grad Split opet vratio na vaterpolsku kartu Europe.           Tijekom svoje povijesti, Športsko društvo Jadran, kontinuirano njeguje športsku raznovrsnost kao pristup, koncept i način realizacije aktivnosti u športu, promovirajući ideju uključivanja splitske djece u bavljenju ovim aktivnostima, za Split tradicionalnim športskim disciplinama, jer upravo su oni temelj razvoja novih ideja i zalog bolje budućnosti za naš športski Split.

 

 Udruga branitelja veterana Vojne policije 72. bojne za niz aktivnosti u očuvanju i promicanju vrijednosti i istine o Domovinskom ratu, te za humani i društveni angažman

Udruga branitelja veterana Vojne policije 72. bojne osnovana je 2010. godine. Članovi udruge su dragovoljci i ratnici, nositelji borbenih djelovanja kao i zapovjednici navedene postrojbe. Članovi udruge svakodnevnim volonterskim radom pomažu obiteljima poginulih branitelja, razvojačenim braniteljima u rješavanju statusnih pitanja, promiču istinu o Domovinskom ratu , te surađuju sa srodnim udrugama i lokalnom, regionalnom i državnom upravom. Udruga je aktivni član Koordinacije borbenih postrojbi Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije. Udruga također sudjeluje u suorganizaciji i organizaciji različitih događaja posvećenih sjećanju na poginule i umrle branitelje Domovinskog rata, proslavi praznika RH, obilježavanju obljetnica operacija HV, te osnivanja postrojbi HV. Svojim radom udruga promiče istinu o Domovinskom ratu kroz medije, škole, knjige i sudjelovanjem na različitim tribinama i predavanjima. Od svog osnutka udruga kontinuirano sudjeluje  u humanitarnim, sportskim i kulturnim događajima u gradu Splitu, Županiji, a i diljem Hrvatske.

U 2020. godini nesebičnim zalaganjem i osobnim angažmanom pripadnici Udruge su se iskazali za vrijeme katastrofa  na području Banovine prikupljajući materijalna i financijska sredstva, te odlaskom na stradala područja stavili se na raspolaganje Crvenom križu i još jednom pokazali da su „na prvoj crti“ kad je god to potrebno. Svojim djelovanjem ponosno predstavljaju Grad Split na području susjednih županija i šire, što je razvidno i u priznanju njihovog djelovanja, imenovanjem ulica u Zadru, Šibeniku, Sinju, Kninu i uskoro u Dubrovniku, u gradovima u kojim su djelovale satnije 72. bojne VP.

 

Respiratorno intezivistički centar Kliničkog bolničkog centra Split za izuzetan napor i nesebično davanje u organizaciji, skrbi i liječenju najtežih bolesnika oboljelih od COVID-19

Prema naputcima Ministarstva zdravstva te Nacionalnog stožera Civilne zaštite o potrebi nove organizacije rada zbog pandemije novim koronavirusom, KBC Split je u cjelini oslobodio bolničke kapacitete na Križinama i na istom mjestu organizirao Respiratorno intezivistički centar koji će skrbiti o pacijentima pozitivnima na COVID-19. Formirane su tako nove organizacijske jedinice koje će skrbiti o lakšim i srednje teškim bolesnicima od COVID-19, te intenzivne jedinice opremljene respiratorima za teže bolesnike.  Medicinsko osoblje suočeno je u 2020. godini s izazovima bez presedana, suočeni s činjenicom  da se brinu o pacijentima oboljelim od bolesti koju ni struka ne poznaje dovoljno. I sami su bili izloženi opasnosti da budu zaraženi, dovodeći time u rizik i članove svojih obitelji. U radu Centra sudjelovali su zdravstveni i  nezdravstveni  djelatnici bolnice, svih specijalnosti, svih dobi i svih generacija, od specijalizanata do sveučilišnih profesora, medicinskih sestara sa svih bolničkih odjela, a isto tako i tehničara, spremačica, laborantica, radnica u kuhinji. Isto tako svi radnici bolnice ozbiljno su prihvatili svoje dužnosti i disciplinirano ih provodili.           U situaciji kada se pandemija širila u Hrvatskoj i u svijetu, kada se svakim danom povećavao broj teško oboljelih, trebalo je infrastrukturno i financijski osigurati rad Centra, obavještavati građane o novim otkrićima vezanim uz ponašanje virusa te davati upute o epidemiološkim mjerama za sprečavanje širenja zaraze. Ali ono što je važnije od svega to je nadljudski napor koji su uložili svi djelatnici pružajući  zdravstvenu skrb i pomoć  teško oboljelim pacijentima.   Neiscrpnom energijom, toplom ljudskom riječi i pažnjom, djelatnici Respiratorno intezivističkog odjela KBC Firule Split  dali su puno više od samog liječenja, dali su osjećaj svojim  pacijentima da nisu napušteni i sami.

 

Ženska klapa „Ventula“ za organizaciju i održavanje prve smotre klapa u Splitu

„Spli`ski klaparel“ u 2020. godini

Ženska klapa „Ventula“ osnovana je 2006. godine i od tada nastupa na brojnim susretima, smotrama i festivalima te drugim klapskim kulturnim događajima u zemlji i inozemstvu.      

Uz brojne nastupe i neprekinuto djelovanje punih 15 godina klapa „Ventula“ je  više puta nagrađivana na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu ( 2009. treća nagradu publike, 2011. i 2012. Prva nagradu publike, a 2014. godine treća nagradu stručnog žirija ), te na drugim festivalima ( Internacionalni festival klapa u Perastu u Crnoj Gori, Festivalu ženskih klapa „Omišljanska rozeta“, Festivalu božićne klapske pisme u Zadru i dr. ). Ipak najvažnija nagrada je Zlatna medalja na prestižnom International Michelangelo Music Festival u Firenci 2019. godine.      Ženska klapa „Ventula“ već 15 godina radi na promociji i očuvanju ženskog klapskog pjevanja, onog izvornog a cappella klapskog pjevanja,  koje je zaštićena svjetska nematerijana kulturna baština. U listopadu 2020. godine u izrazito teškim epidemiološkim okolnostima uzrokovanim epidemijom virusa Covid-19, članice klape pokrenule su i utemeljile smotru „Spli`ski klaparel“ koja je od iznimnog značaja za očuvanje i promicanje izvornog klapskog pjevanja i glazbene kulturne baštine u Gradu Splitu.

 

U kategoriji osobne nagrade u 2020. godini nagrađen je:

Prof.dr.sc. Julije Meštrović za poseban doprinos izgradnji, organizaciji i financiranju sustava za prihvat i liječenje oboljelih od covida-19, stalnu brigu o pacijentima i zdravstvenim djelatnicima, te poduzete napore usmjerene nastavku funkcioniranja ostalih dijelova zdravstvenog sustava Grada

Prof. dr. sc. Julije Meštrović je liječnik, pedijatar, subspecijalista za intenzivnu pedijatriju s postintenzivnom skrbi. Ravnatelj je Kliničkog bolničkog centra Split i profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu. Svu svoju profesionalnu aktivnost usmjerio je na organizaciju i postizanje vrhunskih rezultata u pedijatrijskoj skrbi za djecu i mladež Splita, Dalmacije i drugih gravitirajućih područja. Zahvaljujući nesebičnom osobnom trudu prof. Meštrovića, Split je dobio Zavod za intenzivnu pedijatriju s postintenzivnom skrbi Klinike za dječje bolesti KBC Split koji svojom opremljenošću i kvalitetom rada prima pohvale i priznanja iz cijelog svijeta. Za svoj stručni rad i organizacijske sposobnosti dobio je ne samo vrhunska  priznanja KBC Split i Medicinskog fakulteta, nego i cijele Hrvatske , međunarodnih stručnih društava, europskih i američkih, te UNICEF-a.  Na dužnost ravnatelja KBC Split izabran je 2018. godine. Od početka obnašanja mandata trudi se podignuti razinu medicinske skrbi, te povezati struku i znanost. Jednako skrbi o zdravstvenom osoblju i bolesnicima, a njegova velika zasluga je rad na izradi strateškog razvoja KBC Split koji uključuje Centar za akutnu medicinu, Centar za specijalističku – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, te Istraživački centar. Najznačajniji događaj 2020. godine za cijeli svijet nesumnjivo je pandemija bolesti Covid-19, čije je usporavanje, ograničenje i suzbijanje preko noći postao uvjet pukog opstanka i prioritet svih segmenata društva. Jedan od najznačajnijih koji je primio snažan udar pandemijskih posljedica i od kojeg se očekivao snažan i sustavan odgovor u liječenju, njezi i ozdravljenju oboljelih, svakako je zdravstveni sustav u cjelini.  Iznimka u svemu tome nije bio ni Split. Pod vodstvom prof. Julija Meštrovića provedena je žurna reorganizacija i opremanje bolnice radi prihvata oboljelih ali i radi nastavka obavljanja redovnih aktivnosti. Osnovan je Respiratorno intezivistički centar  kao nova ustrojstvena jedinica u radu, a uložena su i značajna sredstva u opremanje i uređenje prostora za prihvat i liječenje bolesnika visoke zaraznosti. Vođenje kompleksnog sustava kao što je KBC Split u pandemijskim okolnostima bio je neočekivan izazov za sve djelatnike bolnice, a posebno za prof. Meštrovića na čelu ustanove koji se od početka angažirao na čvrstom organiziranju, podjeli odgovornosti i timskom radu. Prof. dr. sc. Julije Meštrović je svojim entuzijazmom, stručnim i moralnim autoritetom, organizacijskim sposobnostima dao ogroman doprinos u uspješnom funkcioniranju bolničkog sustava u cjelini  u 2020. godini.