Članak

NEWS
15. listopada 2020.

Nastavak uspješne suradnje s EBRD-om: Split prvi u Hrvatskoj u programu Zeleni gradovi

Split je prvi hrvatski grad koji je pristupio programu Zeleni gradovi Europske banke za obnovu i razvoj, čime nastavlja politiku razvoja okolišno prihvatljive infrastrukture.

Potpisivanjem Ugovora o razumijevanju kojeg su danas potpisali gradonačelnik Andro Krstulović Opara i Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku (EBRD), započela je izrada „Akcijskog plana zelenog grada“, prema metodologiji EBRD i OECD, a Split je tako prvi grad koji ima intenciju postati „zeleni grad“ u Republici Hrvatskoj.  

- Današnji Ugovor potvrda je i nastavak uspješne suradnje Grada Splita s Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja je financiranjem Masterplan studije urbane regeneracije Splita, tehničke pomoći za dokumentaciju za ESCO model javne rasvjete u Gradu Splitu te kreditiranjem izgradnje uređaja za pročišćavanje pitke vode jedan od ključnih partnera u razvoju velikih gradskih projekata kroz međunarodno iskustvo i podršku – istaknuo je gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zahvalivši se pritom direktorici Zinchuk.

EBRD je započeo s procedurom nabave izrađivača „Akcijskog plana zelenog grada“ te će se isti, u suradnji s brojnim dionicima koji već dugo godina rade na konceptu zelenog grada, početi razvijati do kraja ove godine. Područja koja je Grad Split istaknuo, a na koja će se posebno obratiti pozornost tijekom izrade Akcijskog plana, su zbrinjavanje otpada, vodoopskrba i odvodnja, gradske prometnice i rasvjeta, javni gradski prijevoz i održiva urbana mobilnost, razvoj biciklističke infrastrukture, energetska učinkovitost javnih zgrada, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost energetske infrastrukture te parkovi i pošumljavanje zapuštenih zelenih površina.

Među prvim projektima u sklopu programa Zeleni gradovi, Europska banka će u Splitu financirati izgradnju pročistača pitke vode kreditom u iznosu od 20 milijuna eura, a prema riječima direktorice Zinchuk, spremna je pružiti daljnju podršku u sufinanciranju EU projekata na području aglomeracije.

EBRD je program Zeleni gradovi pokrenuo 2016. godine na razdoblje od 5 godina i s proračunom u iznosu od  250 milijuna eura. Zbog velike potražnje i popularnosti, proračun programa je bio obnovljen već nakon dvije godine, a u međuvremenu se financiranje programa se učetverostručilo. EBRD-ov program Zeleni gradovi također podupire i Zeleni klimatski fond (Green Climate Fund).

 

EBRD-ov program Zeleni gradovi pruža podršku gradovima u rješavanju ključnih izazova na području zaštite okoliša i poboljšanja kvalitete življenja. Gradovi sudionici programu pristupaju uz pomoć EBRD-a, a kroz ulaganja u projekte koji unaprjeđuju okolišnu infrastrukturu. Program Zeleni gradovi također obuhvaća izradu akcijskog plana za razvoj zelene komunalne infrastrukture. Akcijski plan utvrđuje ključne izazove s kojima se pojedini grad suočava na području zaštite okoliša i klimatskih promjena te definira nužna ulaganja u temeljnu infrastrukturu i sugerira promjene mjera javne politike prema širim strateškim ciljevima.

EBRD je začetnik koncepta financiranja projekata koji promiču obnovljivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena te se prometnuo u vodećeg investitor u obnovljive izvore energije u zemljama srednje i istočne Europe, središnje Azije te južnog i istočnog Mediterana.

Kroz svoj strateški GET (Green Economy Transition) pristup, EBRD namjerava do kraja 2020. godine  povećati ulaganja u zelene projekte na 40% svog ukupnog godišnjeg ulaganja, odnosno na 50% ukupnih ulaganja do 2025. godine. Kroz GET strategiju Banka potiče izgradnju ekološki održivih gospodarstva i smanjenje emisija ugljičnih plinova te povećava otpornost gospodarstava na klimatske promjene.

Na svjetskoj razini, gradovi generiraju 70% potrošnje energije i 80% emisije stakleničkih plinova te stoga  predstavljaju veliki izazov u borbi protiv klimatskih promjena i negativnog utjecaja na okoliš. To je posebno slučaj s gradovima u zemljama u kojima djeluje EBRD-a, gdje zastarjela urbana infrastruktura umanjuje kvalitetu života stanovnika, povećava emisije štetnih plinova te sprječava društvo u bržoj prilagodbi na klimatske promjene.