Sjednice Gradskog vije�a  



29.11.2004.


�Cestar� i �Point� odr�avat �e
nerazvrstane ceste i signalizaciju

�ak pet sati su splitski gradski vije�nici utro�ili na raspravu o preostale dvije to�ke dnevnog reda 31. sjednice Gradskog vije�a. Unato� tome, �to je su teme povjeravanja odr�avanja nerazvrstanih cesta s prate�om prometnom signalizacijom za vrijeme od �etiri godine, te predstavka gra�ana iz Plinarske ulice broj 28, ve� ranije bile na dnevnom redu i �to je rasprava o njima odga�ana, na sjednici su se ponovile me�usobne optu�be vije�nika, kritike rada Poglavarstva i stru�nih slu�bi i duge besplodne diskusije. Izme�u ostalih i ta da Poglavarstvo ponovo, po tre�i put, nije ispunilo nalog Vije�a i dostavilo potrebnu dokumentaciju o poslovnim i financijskim odnosima Grada i �Cestara�.



Ta netransparentnost je i bila jedan od razloga �to je rasprava o dodjeli posla �Cestaru� trajala skoro tri sata. Branko Tonkovi� (HSS), �lan Poglavarstva zadu�en za komunalne poslove, uvodno je iznio da je �Cestar�, koji na ime zateznih kamata potra�uje �est milijuna kuna za nepla�ene poslove od 1994. do 2000. godine, spreman povu�i tu�bene zahtjeve, ako bi mu grad u toj vrijednosti ustupio poslova koji nisu na odr�avanju nerazvrstanih cesta, te ako grad preuzme eventualne �tete koje bi �Cestar� snosio prema tre�im osobama, kojima bi �teta nastala kao posljedica stanja cesta u gradu. Potom je kazao kako je grad sve bli�e sporazumu, ali da ostaje problem oko eventualnih �teta, jer se nema saznanja koliko bi to moglo iznositi.



Veljan Radojkovi� (SDP) odmah potom je kazao da SDP ne�e glasati o natje�aju jer i nakon tre�e odgode Poglavarstvo vije�nicima nije dostavilo cjelokupni materijal. Luka Podrug (H�SP) je nakon njega ustvrdio kako ne mo�e vjerovati da se jedan natje�aj osporava zbog drugih nerije�enih poslova, ocijeniv�i to nedopustivim. Jozo Bali� (HDZ) je ustvrdio da se Vije�em poku�ava manipulirati, rekav�i kako je dug rezultat sustavne politike. Milijan Sesar (HSP) je kazao da se nije smjelo ni dogoditi da se raspisuju natje�aji uo�i izbora, jer to onda vezuje ruke eventualnoj novoj vlasti. Ocijeniv�i da se radi o prebacivanju odgovornosti sa Poglavarstva na Gradsko vije�e on je zaklju�io kako je rije� o klasi�noj ucjeni. Na to je Radojkovi� kazao da nije rije� o ucjeni nego o reguliranju odnosa dvaju poslovnih subjekata. Petar Krolo (HSLS) je zatra�io da se vije�nicima podijeli dokument na temelju kojeg je govorio Tonkovi�, procijeniv�i da bi on mogao predstavljati osnovu za postizanje sporazuma. Jak�a Marasovi� (HNS) je pak zapitao za�to je �Cestar� sklapao poslove s gradom ako mu je ovaj ostajao du�an i ako se to njemu nije isplatilo. �S druge strane, gradona�elnik je u 'Cestaru' i zato ja nikome ne vjerujem� rekao je Marasovi�. Ivica Boljat (HSLS) je ocijenio kako je dobro da grad iskoristi sada�nju priliku da se rije�i problem, te da ponudu treba prihvatiti ako se mo�e rije�iti dio obaveza, �jer �e u protivnom grad izgubiti sudski spor, kao i u drugim slu�ajevima�. Tonkovi� je pojasnio da Poglavarstvo oko ovoga jo� nije usuglasilo stav, a vije�nici su onda ocijenili neodgovornim �injenicu da na sjednici nema ni gradona�elnika, ni njegovog zamjenika �eljka Sikirice (HSS). Dogradona�elnik Ljubomir Urli� (SDP) je kazao da Poglavarstvo nije bilo jedinstveno u tome kako rije�iti slu�aj, te da on smatra kako netko tko �ivi u ovom gradu i od ovog grada i kome se ne napla�uju penali mora imati i razumijevanja prema gradu. On je spomenuo i da su predstavnici �Cestara2 razgovarali s vije�nicima, te da od kada je Miroslav Buli�i� (Libra) gradona�elnik grad pla�a sve obaveze. Na primjedbe nekih vije�nika Urli� je pojasnio kako nije rekao da se vije�nike kupovao, niti da je gradona�elnik korumpiran. Zdravka Bo�ikov (HKDU) je potom zatra�ila da se ka�e koje su posljedice za grad u slu�aju da se natje�aj izglasa i u slu�aju da se ne izglasa. �lan Poglavarstva zadu�en za financije Zdravko Muli� je rekao da je ugovor istzekao u lipnju, ali da prakti�kih posljedica nema, te da se ugovor mo�e produ�avati za 3, odnosno �est mjeseci. On je dodao da je 'Cestar' �te�ak� vi�e od �est milijuna kuna, te da je Poglavarstvo krivo za�to se nije uspjelo rije�iti problem. �Sram me je i �ao mi je �to to nismo rije�ili� rekao je Muli� dodav�i da se �ovdje ne radi o ucjeni, nego o interesu grada. Rije� je o kamatama iz 1994. Presuda je te�ka 2,5 milijuna kuna. Grad �e izgubiti sve ovrhe, jer je jasno da ra�uni nisu pla�eni u rokovima. Ako se problem s 'Cestarom' ne rije�i sada, ne�e ga rije�iti ni idu�a garnitura� rekao je Muli� dodav�i kako mu nije poznato za�to ovog vikenda nije sudjelovao u razgovorima oko �Cestara�. Potom je uslijedio niz prijedloga kao rije�iti nastalu situaciju, za koje vrijeme je sjednica prekidana dva puta. Jednom zbog podjele Tonkovi�evog materijala, a drugi put zbog konzultacija Poglavarstva. Na kraju je Boljat jo� jednom insistirao na prijedlogu, prihva�aju�i u biti dio teksta Poglavarstva, s tim da nepoznate �tete ne prelaze visinu ukupne �tete. Nakon toga se pri�lo glasanju u kojem je sa 13 glasova prihva�eno da se posao dodijeli �Cestaru� dodijeli �etverogodi�nja koncesija. Protiv su bila �etiri vije�nika, a �est ih je bilo suzdr�ano, pa su tako vije�nici oporbe ponovo nadglasali vladaju�u koaliciju.



U sjeni rasprave

U sjeni rasprave o �Cestaru� bilo je mnogo �u�nih polemika u kojima su se vije�nici i �lanovi Poglavarstva me�usobno napadali. Tako je Duje Marasovi� u jednom trenutku kazao da Split zbog SDP-a nema Obrtni�ku �kolu i da propada 50 milijuna kuna. Na to mu je Josip Milat (SDP) odgovorio kako je to �gnjusna la��, te istakao da SDP nije bio protiv �kole ve� protiv mjesta na kojem ju je htio graditi HDZ. �Zato ste i makli Bero�a� odgovorio je Marasovi�, aludiraju�i na odlazak biv�eg gradona�elnika. �A vi ste ga zbog toga makli sa mjesta konzula� replicirao je Radojkovi�.
Gradona�elnik Buli�i� je poja�njavaju�i kada su i kako nastali dugovi prema �Cestaru� kazao da su davani usmeni i pismeni nalozi dok je Radojkovi� bio dogradona�elnik. �Poslovi su napravljeni i fakturirani, a u 7-8 godina nisu pla�eni. Nisam kriv �to su se ti nalozi davali, a nisu se pla�ali. Ja sam tamo 2,5 godine i nema nikakvih problema� rekao je Buli�i�. Odmah potom je do�lo do o�tre polemike izme�u Jak�e Marasovi�a i Buli�i�a koji su se me�usobno optu�ivali zbog sukoba interesa. Na Marasovi�eve optu�be Buli�i� je spomenuo da je za vrijeme dok je Marasovi� bio �lana Poglavarstva zadu�enog za komunalne poslove �u razdoblju �iji se zaostaci sada i poku�avaju rije�iti� sve poslove dobivalo gra�evinsko poduze�e �Konstruktor�.



Potom je opet uslijedila duga rasprava vezana za predstavku stanara u Plinarskoj 28, koji tra�e da grad rije�i njihov status. Rije� je o zgradi za koju je jo� 1992. godine, kada je bila u vlasni�tvu Skup�tine op�ine Split, donesena odluka o ru�enju. U me�uvremenu zgrada nije sru�ena, prestala je postojati biv�a op�ina, �iji su slijednici op�ine �olta, Podstrana, grad Split i �upanija Splitsko-dalmatinska, a po tvrdnjama stru�nih slu�bi grada, promijenjen je i vlasni�ki status zgrade i ona je sada u dr�avnom vlasni�tvu, pa grad nema nikakvih obaveza prema njenim stanarima. Poglavarstvo temeljem sudskih rje�enja, tvrdi da je zgrada u vlasni�tvu dr�ave Stanari pak isti�u da se pitanje vlasni�tva podme�e kao kukavi�je jaje, kako bi se zaboravilo na �injenicu da je 1992. godine gra�evinska inspekcija nalo�ila Op�ini Split da sru�i zgradu u roku od jedne godine i da u istom razdoblju stanarima osigura zamjenske stanove. Biv�a Op�ina to nije u�inila u zakonskom roku, a zgrada je u me�uvremenu pre�la u dr�avno vlasni�tvo. Najgore su pro�li stanari koji nisu mogli otkupiti stanove, jer je za ku�u izdano rje�enje o ru�enju, a stvar je zakomplicirao i povrat jednog od nacionaliziranih stanova u zgradi biv�em vlasniku.



�Grad nije vlasnik zgrade. Ona je privatno-dr�avno vlasni�tvo. Grad je dr�avu obavijestio da je zgrada opasna po �ivote stanara i prolaznika, a Sredi�nji dr�avni ured za imovinu je od Dr�avnog odvjetni�tva zatra�io o�itovanje� rekao je �lan Poglavarstva zadu�en za gospodarenje gradskom imovinom Kolja Grisogono. Pravni zastupnik stanara �eljko Pulji� je pak ustvrdio kako je �neoboriva �injenica da grad 12 godina ne ispunjava svoju zakonsku obvezu, i ne provodi pravni akt, kao �to ni gra�evinska inspekcija ne provodi svoje zakonom odre�ene obveze da prisili Grad na izvr�enje obveza�. Gradona�elnik Buli�i� je izrazio spremnost Poglavarstva da se stanarima pomogne na svaki zakonom mogu� na�in, dodav�i da trenutno sudske presude ve�u ruke gradu. On je upozorio da bi bezuvjetno pomaganje Grada stanarima imalo i druge posljedice, jer bi trebalo osigurati sredstva za stanove, a �to nije predvi�eno projekcijom prora�una za 2005. godinu, odnosno da bi to zna�ilo preraspodjelu sredstava, koja grad ipak nije obavezan osigurati kako sada stoje stvari. Na kraju je zaklju�eno da �e se od Republike Hrvatske zatra�iti da kao vlasnik preuzme inicijativu u rje�avanju problema. Ako dr�ava ne poka�e interes, Grad bi preuzeo tu obvezu uz uvjet da RH prenese na Grad svoj suvlasni�ki dio na objektu i pripadaju�em zemlji�tu, da se postigne suglasnost oko na�ina rje�avanja problema sa stanarima i sada�njim vlasnikom jednoga vra�enoga stana, uz dodatni uvjet da raniji vlasnici daju suglasnost na ovakav na�in rje�avanja i povuku svoje zahtjeve za naturalni povrat. Ukoliko se s RH ne bi postigao ni takav sporazum, Grad �e u cilju za�tite svojih gra�ana te sprje�avanja ugro�avanja �ivota stanara i sigurnosti prometa, preuzeti na sebe obveze dr�ave dodjelom zamjenskih stanova zate�enim stanarima, kao za�ti�enim najmoprimcima, poru�iti zgradu o svom tro�ku i naknadu nastale �tete zatra�iti od RH, po potrebi i sudskim putem. Jedinom vlasniku stana u zgradi, kao suvlasniku cijelog objekta, ponudit �e se sudjelovanje u tro�kovima rje�avanja problema sukladno njegovu udjelu, ili mu ponuditi otkup suvlasni�kog dijela.
U okviru ove rasprave, predstavnici stru�nih slu�bi grada izvijestili su vije�nike i o problemima vezanim uz zgrade u Zagreba�koj i Luka�i�evoj ulici.
kako bi se dobio ugovor povoljan za grad. On je pojasnio da �e tada biti pripremljena dva koncesijska ugovora. Na kraju je odlu�eno da se rasprava odga�a za 29. studeni, te da se do tada vije�nicima mora prezentirati cjelovita dokumentacija o ovom slu�aju.

Po�etak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vije�e
i Poglavarstvo
Slu�beni glasnik
Natje�aji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna doga�anja
GIS za gra�ane
Strasbur�ki klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama mo�ete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vije�a grada Splita.