Sjednice Gradskog vijeća  



27.09.2005.

Predstavljen Nacrt generalnog urbanističkog plana

   Danas je na tematskoj sjednici Gradskog vijeća predstavljen Nacrt Generalnog urbanističkog plana grada Splita, kojeg bi gradsko Poglavarstvo u

       

srijedu trebalo proslijediti na javnu raspravu. Nacrt prijedloga GUP-a su izradile tvrtke „Urbos“ i „Gis plan“ zajedno s gradskim službama zaduženim za urbanizam. „Nacrt Plana je rezultat rada započetog prije 50 mjeseci. Stoga to nije dokument jedne grupe ljudi, stranke, ili nekog pojedinačnog poglavarstva ili Gradskog vijeća, već je to u pravom smislu dokument ovog grada“ rekao je Branko Poljanić, član Poglavarstva zadužen za urbanizam. Podsjetivši da je posljednji GUP grada bio donesen još 1978. godine, Poljanić je naglasio da će zbog važnosti ovog dokumenta, tokom javne rasprave od 7. listopada, do 7. studenog, građanima biti omogućen najkvalitetniji mogući uvid u Prijedlog GUP-a. Tako će se Prijedlog dostaviti kotarevima. Naručene su i posebne ortofoto karte na kojima će građani jasno moći vidjeti ucrtan prijedlog plana sa pozicijama vlastitih kuća. Osim što će se Prijedlog poslati na niz adresa raznih institucija i udruga, te će biti umnožen na CD-ima, Prijedlog će biti objavljen i na WEB stranici Grada www.split.hr , a razmatra se i mogućnost njegovog tiskanja i distribuiranja uz dnevnik „Slobodna Dalmacija“.

   Gojko Berlenghi je ispred izrađivača Nacrta GUP-a uvodno iznio temeljem kojih smjernica i s kakvim ciljevima se radilo na ovom opsežnom projektu, istakavši da se radilo prema projekciji da će Split za deset godina imati između 215 i 225 tisuća stanovnika, 90.000 zaposlenih, te 9.000 hotelskih postelja i 4.000 vezova u lučicama i marinama. Potom je uslijedila rasprava u kojoj su se mogle vidjeti tri značajke. Prva primjedba, koju je izrekao dio oporbenih vijećnika odnosio se na činjenicu da su Nacrt GUP-a dobili tek uoči sjednice, te se nisu mogli pripremiti za kvalitetniju raspravu. Druga primjedba, koju su uglavnom iznijeli prisutni članovi Savjeta za urbanizam, kao i neki oporbeni vijećnici, odnosi se na to da projekcija plana nema razvojnu komponentu. U tom kontekstu su neki ustvrdili i da je u izradi dokumenta prevagnuo privatni nad javnim interesom. Treća komponenta, na koju je upozorio i sam predsjednik Gradskog vijeća Željko Jerkov (NLVM) je da su skoro svi sudionici u raspravi zatražili da se područje vojne baze Lora preda gradu na upravljanje u turističke namjene.

   Donedavni gradonačelnik Slobodan Beroš, kao prvi diskutant je ocijenio da kao i mnogi projekti do sada ni ovaj nije do kraja dovršen, nego da stvara privid završenosti. Ustvrdio je kako nedostaje razvojna orijentacija, zasnovana na novim tehnologijama koje donose visoke zarade. U tom smislu je ocijenio da brojke o predviđenom rastu postelja i radnih mjesta nisu utemeljene i ne predstavljaju dovoljan poticaj razvoju. Ustvrdio je da Split ne koristi jedinstven položaj i činjenicu da ima dvije luke, te da u tom  smislu more i ekološke kvalitete – prirodne ljepote mora kvalitetnije valorizirati. Založio se za gradnju tisuća manjih objekata, od kojih diona Žnjanu, a dio na Marjanu, izvan prostora Park šume, kojima bi se stvorio prostor za privredni rast i kvalitetniji život. Također, da se iskoristi dužina obale i izgradi 20.000 novih brodskih vezova, te je ponovio svoje ranije stavove o gradnji samostalnih garaža, premještanju željezničke stanice u Solin, te pojačati koordinaciju sa susjednim gradovima na razvojnim i ekološkim projektima.

   Veljan Radojković (SDP) je kritički progovorio o namjeri da se između dvije bolnice smjesti stambena izgradnja, o čemu je Grdsko vijeće već jednom donijelo negativan stav. Članica Savjeta, sociologinja Inge Koludrović je ustvrdila da u Nacrtu nisu prepoznate prednosti grada i smjer njegovog razvoja, te da su do izražaja došli pojedinačni interesi na štetu zaštite javnog dobra. Ocijenila je da nije dovoljno poštivana struka, te da se manipulira podacima (primjerice, sa Marjanom Split ima dovoljno zelenila, ali bez njega ne). Potom da je većina projekata smještena u centar, gdje već postoji preizgrađenost, navodeći Stari plac i Ujevićevu poljanu, gdje se planira nova stambena izgradnja. Ona smatra da najveće dobro – palaču treba staviti snažnije u funkciju razvoja i to ne mastodontskog turizma, već za onaj najskuplji. Na kraju je zamjerila što je javnost bila uskraćena za uvid u rasprave na Savjetu za urbanizam. I Jurica Jelavić je kao član Savjeta ustvrdio da se osjeća frustriranim, složivši se također da plan nije razvojni. Uz to je upozorio da se nakon usvajanja GUP-a mora usvojiti još 38 planova nižeg ranga, te da postoji opasnost da se sve uspori za još pet godina. Joško Dvornik (HNS) je pak ustvrdio da je tunel preko Rive nepotreban i skup. Zatražio je rješenje ZOO-a podsjetivši da su Talijani nakon okupacije 1941. godine povećali njegovo financiranje. Ocijenivši da se kultura nije tretirala dovoljno kao razvojni resurs on je pak podržao gradnju između dvije bolnice.

   Ljubica Vrdoljak (HB) je ocijenila nepotrebnim gradnju na Starom placu i Ujevićevoj poljani, jer je već sada tamo visok koeficijent izgrađenosti, te da se dodatnim garažama ništa ne dobiva , jer će porasti potrebe korištenja garaža. Njen kolega Mirko Budimir (HDRS) je pak podupro gradnju na Ujevićevoj poljani, ako će na mjestu Starog placa biti uređen park. Širu kritiku Nacrtu uputio je i bivši gradonačelnik i član Savjeta Nikola Grabić, ocjenivši u startu da Nacrt nema strateške odrednice. „Sve prazne prostore smo napunili, ali nema strateškog iskoraka, kao što su bili MIS, Eko projekt. Ispada da je iskorak stanovanje, jer se na njega troši više od 30 posto praznog prostora. Nameće se potreba rasterećenja gradske aglomeracije. Split ne treba više ovakav razvoj. Ima 3700 praznih stanova, a 2500 kućanstava je bez stana. Ova infrastruktura ne može primiti 37.000 novih stanovnika, jer bi to ispalo da unutar Splita gradimo još jedan veliki grad i to bez gospodarske perspektive“ rekao je Grabić, ocijenivši da turizam i gospodarstvo nisu dovoljno iskorišteni, te da bi nam umjesto 5-7 tisuća postelja cilj trebao biti 15.000, te da postanemo nautički centar na Mediteranu, a sada imamo samo 1000 vezova. Ističući potrebu gradnje na južnom sektoru, te iskorištavanje Vile Dalmacije kao resursa za elitni turizam, kazao je da u svrhu turizma treba staviti i Žnjan i Dulovo, dodavši da je predaja tog hotela umirovljenicima prevara. Zaključio je da južna obala grada treba biti turistička linija, kojoj će špica biti u Stobreču, kao „najvećem blagu Splita“. Kritički je govorio i o rješenju prometne infrastrukture, rekavši kako još nitko nije pobio studiju iz 1996. godine, zaključivši da je nedovoljno 13,5 tisuća novih parkirališnih mjesta na 61.000 novih stanovnika. Na kraju je pozdravio 11 razvojnih projekata, ustvrdivši da su oni u standardu gradskih funkcija. Član Savjeta Venko Ćurlin je kazao kako ga smeta kada se kaže da ne možemo ili nemamo pravo. Pojasnivši da grad u stvari nema ovlasti upravljanja svojom teritorijem, jer njome upravljaju kao pomorskim dobrom, potom iz uprave šuma i luke, rekao je kako je vrijeme da Split počne provocirati neka pitanja jer će ih jedino tako moći rješavati.

   Odgovarajući na primjedbe, Branko Poljanić je kazao da je gradnja između dvije bolnice predviđena jer se tamo neće graditi Medicinski fakultet, već samo srednja škola i to u manjem obimu, a neće ni Zavod za zdravstvo, te je stoga ostavljena mogućnost mješovite namjene prostora. Govoreći kako su mu nejasne primjedbe da u dokumentu nema sagledanog razvoja spomenuo je 11 projekata koji će se realizirati na prostoru od dva milijuna kvadratnih metara prostora, što omogućava oko dvije milijarde eura novih investicija. Također, da se istočna i zapadna obala Gradske luke namjenjuju se hotelskim trgovačkim, poslovnim, ugostiteljskim i kulturnim sadržajima. Južno i zapadno od Poljuda gradit će se kompleks sportskih terena, nasuti obala i urediti novih 600 vezova u lučici, dok je Stari plac određen za kompleks javnih, poslovnih i hotelskih sadržaja s velikom podzemnom garažom. Prostor današnjeg sklopa Parka mladeži bit će sportsko-rekreacijska i poslovna zona, sa stadionom od maksimalno 15 tisuća mjesta, sportskim dvoranama, podzemnom garažom i uredskim kapacitetima, golemi prostor Kopilice za novi prometni kompleks (kolodvore i brojne prateće sadržaje), a Duilovo za turizam, sport i rekreaciju, uz novu marinu od 400 vezova. Na Mejama, na potezu od Galerije Meštrović do Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika bite će prostor koji će popuniti objekti u kulturi. Što se tiče tunela na Rivi izražena je skeptičnost prema njegovoj potrebi. Što se pak tiče primjedbe o nižim planovima, rečeno je da, kako god se moraju poštivati viši (primjerice županijski koji po općoj ocjeni koči Split) tako se mora i u ovom slučaju poštivati Vladina Uredba o zaštiti obalnog pojasa, te da se GUP-om ionako ne mogu detaljno planirati prometnice i infrastruktura, a da će ionako sam Grad platiti postupnu izradu svih potrebnih planova.

Neizvjesna sudbina bespravnih graditelja u „istočnom“ Splitu
   Na upit Milijana Sesara (HSP) o sudbini tisuća bespravnih kuća u istočnim dijelovima grada, rečeno je kako se ne zna kakva će biti njihova sudbina. Gojko Berlenghi je kazao da se zbog stava Ministarstva prostornog uređenja zone s brojnim bespravnim objektima one tretiraju kao neizgrađene. Branko Poljanić je pak dodao da se trenutno rade planovi za Sirobuju, Mejaše i Dragovode, koji bi trebali odrediti sudbinu svih objekata.

Početak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vijeće
i Poglavarstvo
Službeni glasnik
Natječaji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna događanja
GIS za građane
Strasburški klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama možete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vijeća grada Splita.