27.09.2005.
Predstavljen Nacrt generalnog urbanističkog plana
Danas je na tematskoj sjednici Gradskog vijeća predstavljen Nacrt
Generalnog urbanističkog plana grada Splita, kojeg bi gradsko Poglavarstvo u
srijedu trebalo proslijediti na javnu raspravu. Nacrt prijedloga GUP-a su
izradile tvrtke „Urbos“ i „Gis plan“ zajedno s gradskim službama zaduženim
za urbanizam. „Nacrt Plana je rezultat rada započetog prije 50 mjeseci. Stoga
to nije dokument jedne grupe ljudi, stranke, ili nekog pojedinačnog
poglavarstva ili Gradskog vijeća, već je to u pravom smislu dokument ovog
grada“ rekao je Branko Poljanić, član Poglavarstva zadužen za urbanizam.
Podsjetivši da je posljednji GUP grada bio donesen još 1978. godine, Poljanić
je naglasio da će zbog važnosti ovog dokumenta, tokom javne rasprave od 7.
listopada, do 7. studenog, građanima biti omogućen najkvalitetniji mogući
uvid u Prijedlog GUP-a. Tako će se Prijedlog dostaviti kotarevima. Naručene su
i posebne ortofoto karte na kojima će građani jasno moći vidjeti ucrtan
prijedlog plana sa pozicijama vlastitih kuća. Osim što će se Prijedlog
poslati na niz adresa raznih institucija i udruga, te će biti umnožen na
CD-ima, Prijedlog će biti objavljen i na WEB stranici Grada www.split.hr
, a razmatra se i mogućnost njegovog tiskanja i distribuiranja uz dnevnik
„Slobodna Dalmacija“.
Gojko Berlenghi je ispred izrađivača Nacrta GUP-a uvodno iznio temeljem kojih
smjernica i s kakvim ciljevima se radilo na ovom opsežnom projektu, istakavši
da se radilo prema projekciji da će Split za deset godina imati između 215 i
225 tisuća stanovnika, 90.000 zaposlenih, te 9.000 hotelskih postelja i 4.000
vezova u lučicama i marinama. Potom je uslijedila rasprava u kojoj su se mogle
vidjeti tri značajke. Prva primjedba, koju je izrekao dio oporbenih vijećnika
odnosio se na činjenicu da su Nacrt GUP-a dobili tek uoči sjednice, te se nisu
mogli pripremiti za kvalitetniju raspravu. Druga primjedba, koju su uglavnom
iznijeli prisutni članovi Savjeta za urbanizam, kao i neki oporbeni vijećnici,
odnosi se na to da projekcija plana nema razvojnu komponentu. U tom kontekstu su
neki ustvrdili i da je u izradi dokumenta prevagnuo privatni nad javnim
interesom. Treća komponenta, na koju je upozorio i sam predsjednik Gradskog
vijeća Željko Jerkov (NLVM) je da su skoro svi sudionici u raspravi zatražili
da se područje vojne baze Lora preda gradu na upravljanje u turističke
namjene.
Donedavni gradonačelnik Slobodan Beroš, kao prvi diskutant je ocijenio da kao
i mnogi projekti do sada ni ovaj nije do kraja dovršen, nego da stvara privid
završenosti. Ustvrdio je kako nedostaje razvojna orijentacija, zasnovana na
novim tehnologijama koje donose visoke zarade. U tom smislu je ocijenio da
brojke o predviđenom rastu postelja i radnih mjesta nisu utemeljene i
ne predstavljaju dovoljan poticaj razvoju. Ustvrdio je da Split ne koristi
jedinstven položaj i činjenicu da ima dvije luke, te da u tom smislu
more i ekološke kvalitete – prirodne ljepote mora kvalitetnije valorizirati.
Založio se za gradnju tisuća manjih objekata, od kojih diona Žnjanu, a dio na
Marjanu, izvan prostora Park šume, kojima bi se stvorio prostor za privredni
rast i kvalitetniji život. Također, da se iskoristi dužina obale i izgradi
20.000 novih brodskih vezova, te je ponovio svoje
ranije stavove o gradnji samostalnih garaža, premještanju željezničke
stanice u Solin, te pojačati koordinaciju sa susjednim gradovima na razvojnim i
ekološkim projektima.
Veljan Radojković (SDP) je kritički progovorio o namjeri da se
između dvije bolnice smjesti stambena izgradnja, o čemu je Grdsko vijeće već
jednom donijelo negativan stav. Članica Savjeta, sociologinja Inge Koludrović
je ustvrdila da u Nacrtu nisu prepoznate prednosti grada i smjer njegovog
razvoja, te da su do izražaja došli pojedinačni interesi na štetu zaštite
javnog dobra. Ocijenila je da nije dovoljno poštivana struka, te da se
manipulira podacima (primjerice, sa Marjanom Split ima dovoljno zelenila, ali
bez njega ne). Potom da je većina projekata smještena u centar, gdje već
postoji preizgrađenost, navodeći Stari plac i Ujevićevu poljanu, gdje se
planira nova stambena
izgradnja. Ona smatra da najveće dobro – palaču treba staviti snažnije u
funkciju razvoja i to ne mastodontskog turizma, već za onaj najskuplji. Na
kraju je zamjerila što je javnost bila uskraćena za uvid u rasprave na Savjetu
za urbanizam. I Jurica Jelavić je kao član Savjeta ustvrdio da se osjeća
frustriranim, složivši se također da plan nije razvojni. Uz to je upozorio da
se nakon usvajanja GUP-a mora usvojiti još 38 planova nižeg ranga, te da
postoji opasnost da se sve uspori za još pet godina. Joško Dvornik (HNS) je
pak ustvrdio da je tunel preko Rive nepotreban i skup. Zatražio je rješenje
ZOO-a podsjetivši da su Talijani nakon okupacije 1941. godine povećali njegovo
financiranje. Ocijenivši da se kultura nije tretirala dovoljno kao razvojni
resurs on je pak podržao gradnju između dvije bolnice.
Ljubica Vrdoljak (HB) je ocijenila nepotrebnim gradnju na Starom
placu i Ujevićevoj poljani, jer je već sada tamo visok koeficijent izgrađenosti,
te da se dodatnim
garažama ništa ne dobiva , jer će porasti potrebe korištenja garaža. Njen
kolega Mirko Budimir (HDRS) je pak podupro gradnju na Ujevićevoj poljani, ako
će na mjestu Starog placa biti uređen park. Širu kritiku Nacrtu uputio je i
bivši gradonačelnik i član Savjeta Nikola Grabić, ocjenivši u startu da
Nacrt nema strateške odrednice. „Sve prazne prostore smo napunili, ali nema
strateškog iskoraka, kao što su bili MIS, Eko projekt. Ispada da je iskorak
stanovanje, jer se na njega troši više od 30 posto praznog prostora. Nameće
se potreba rasterećenja gradske aglomeracije. Split ne treba više ovakav
razvoj. Ima 3700 praznih stanova, a 2500 kućanstava je bez stana. Ova
infrastruktura ne može primiti 37.000 novih stanovnika, jer bi to ispalo da
unutar Splita gradimo još jedan veliki grad i to bez gospodarske perspektive“
rekao je Grabić, ocijenivši da turizam i gospodarstvo nisu dovoljno iskorišteni,
te da bi nam umjesto 5-7 tisuća postelja cilj trebao biti 15.000, te da
postanemo nautički centar na Mediteranu, a sada imamo samo 1000 vezova. Ističući
potrebu gradnje na južnom sektoru, te iskorištavanje Vile Dalmacije kao
resursa za elitni turizam, kazao je da u svrhu turizma treba staviti i Žnjan i
Dulovo, dodavši da je predaja tog hotela umirovljenicima prevara. Zaključio je
da južna obala grada treba biti turistička linija, kojoj će špica biti u
Stobreču, kao „najvećem blagu Splita“. Kritički je govorio i o rješenju
prometne infrastrukture, rekavši kako još nitko nije pobio studiju iz 1996.
godine, zaključivši da je nedovoljno 13,5 tisuća novih parkirališnih mjesta
na 61.000 novih stanovnika. Na kraju je pozdravio 11 razvojnih projekata,
ustvrdivši da su oni u standardu gradskih funkcija. Član Savjeta Venko Ćurlin
je kazao kako ga smeta kada se kaže da ne možemo ili nemamo pravo. Pojasnivši
da grad u stvari nema ovlasti upravljanja svojom teritorijem, jer njome
upravljaju kao pomorskim dobrom, potom iz uprave šuma i luke, rekao je kako je
vrijeme da Split počne provocirati neka pitanja jer će ih jedino tako moći
rješavati.
Odgovarajući na primjedbe, Branko Poljanić je kazao da je gradnja između
dvije bolnice predviđena jer se tamo neće graditi Medicinski fakultet, već
samo srednja škola i to u manjem obimu, a neće ni Zavod za zdravstvo, te je
stoga ostavljena mogućnost mješovite namjene prostora. Govoreći kako su mu
nejasne primjedbe da u dokumentu nema sagledanog razvoja spomenuo je 11
projekata koji će se realizirati na prostoru od dva milijuna kvadratnih metara
prostora, što omogućava oko dvije milijarde eura novih investicija. Također,
da se istočna i zapadna obala Gradske luke namjenjuju se hotelskim trgovačkim,
poslovnim, ugostiteljskim i kulturnim sadržajima. Južno i zapadno od Poljuda
gradit će se kompleks sportskih terena, nasuti obala i urediti novih 600 vezova
u lučici, dok je Stari plac određen za kompleks javnih, poslovnih i hotelskih
sadržaja s velikom podzemnom garažom. Prostor današnjeg sklopa Parka mladeži
bit će sportsko-rekreacijska i poslovna zona, sa stadionom od maksimalno 15
tisuća mjesta, sportskim dvoranama, podzemnom garažom i uredskim kapacitetima,
golemi prostor Kopilice za novi prometni kompleks (kolodvore i brojne prateće
sadržaje), a Duilovo za turizam, sport i rekreaciju, uz novu marinu od 400
vezova. Na Mejama, na potezu od Galerije Meštrović do Muzeja hrvatskih arheoloških
spomenika bite će prostor koji će popuniti objekti u kulturi. Što se tiče
tunela na Rivi izražena je skeptičnost prema njegovoj potrebi. Što se pak tiče
primjedbe o nižim planovima, rečeno je da, kako god se moraju poštivati viši
(primjerice županijski koji po općoj ocjeni koči Split) tako se mora i u ovom
slučaju poštivati Vladina Uredba o zaštiti obalnog pojasa, te da se GUP-om
ionako ne mogu detaljno planirati prometnice i infrastruktura, a da će ionako
sam Grad platiti postupnu izradu svih potrebnih planova.
Neizvjesna sudbina bespravnih graditelja u „istočnom“
Splitu
Na upit Milijana Sesara (HSP) o sudbini tisuća bespravnih kuća u
istočnim dijelovima grada, rečeno je kako se ne zna kakva će biti njihova
sudbina. Gojko Berlenghi je kazao da se zbog stava Ministarstva prostornog uređenja
zone s brojnim bespravnim objektima one tretiraju kao neizgrađene. Branko
Poljanić je pak dodao da se trenutno rade planovi za Sirobuju, Mejaše i
Dragovode, koji bi trebali odrediti sudbinu svih objekata.