Sjednice Gradskog vijeća  



15.11.2004.


Završena maratonska sjednica Gradskog vijeća


Raspravama o četiri preostale točke dnevnog reda danas je završena 30. sjednica Gradskog vijeća, započeta još 22. listopada. S obzirom da su na dnevnom redu bile teme vezane uz imovinu grada i poslovanje gradske uprave, te odluke Ustavnog suda sjednica se ponovo protegla na višesatno zasjedanje sa polemičkim raspravama.



Polemički tonovi zaiskrili su već nakon što je Kolja Grisogono, član Poglavarstva zadužen za gospodarenje gradskim resursima, podnio izvještaj o prodaji gradske imovine. «U prvih devet mjeseci ove godine resor gospodarenja gradskom imovinom ostvario je svega 49 posto planiranog. Prodano je 11 poslovnih prostora, a uprihodovano oko 10,4 milijuna kuna. Oni su prodati na natječaju, a samo je jedan ostvario veću cijenu od startne. Dodao je da više od 13.000 m2 je u povlaštenom zakupu po cijeni od 0,76 eura i to na najatraktivnijim lokacijama.» rekao je Grisogono, ne znajući pritom odgovoriti na pitanje vijećnika Luke Podruga (HČSP) je li istina da se prodaje prostor na Rivi u kojem je trenutno u najmu OESS. Da bi pak prikazao kako se ne provodi nikakva rasprodaja prostora Grisogono je naglasio kako njegov resor sudjeluje sa sedam posto u prihodima grada. Također, da se ne prodaju prostori koji predstavljaju društveno dobro, te da se određeni prostori moraju sačuvati za društvene potrebe. Milijan Sesar (HSP) je zapitao zašto Poglavarstvo nije napravilo spisak poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri na što ga je obavezalo Gradsko vijeće, dodavši kako nema racionalnog objašnjenja za prodaju prostora u staroj jezgri, te s tim u vezi upitao kako to da «oni koji su kupili ispod cijene prostore, npr. U Marmontovoj ulici, sada uspješno posluju, a grad to nije mogao». Ocijenivši da grad mora sačuvati ono što su prethodne generacije sačuvale, Sesar je predložio moratorij na prodaju do izbora novog vodstva grada, koje će «možda bolje znati upravljati tim prostorima». Mate Dabro (HP) je podsjetio da je još 22. listopada zatražio da se vijećnicima dostavi izvještaj o prodanom zemljištu i poslovnom prostoru u periodu 1. siječnja 2002. do 1. listopada 2004., ali da to još nije dobio. Založio se za uspostavu kriterija prije prodaje, te da se ustanovi riznica grada. Dodao je da bi se prihodi od prodaje trebali ulagati u nabavu nove imovine, «a ne da to ide u trošak». Jakša Marasović (HNS) je ocijenio kako sve što nije komercijalno isplativo treba prodati, te podsjetio da u gradu ima «čudo mrtvog kapitala», spomenuvši u prvom redu hotele «Marjan», «Bellevue» i «Ambasador». On ujedno smatra da prije treba prodati prostor nego ga iznajmiti nekoj udruzi, te izrazio čuđenje da Grisogono ne zna što se prodaje, jer to znaju svi ostali članovi Poglavarstva. Ante Luetić (HDZ) je prodaju imovine okarakterizirao prodajom obiteljskog srebra. Miroslav Lerotić (HSS) je pak kazao kako bi trebalo razmisliti o prodaji prostora u centru, jer se njihovo prodajom gubi i namjena tog prostora. Član Poglavarstva zadužen za financije Zdravko Mulić je rekao kako je u proračunu usvojena stavka prihoda od prodaje imovine, koja se pak iz godine u godinu smanjuje, pa je tako prošle godine iznosila 16, a ove 13 posto, dok će iduće još manje. Prijedlog da se stavi moratorij na prodaju imovine nije podržao ni gradonačelnik Miroslav Buličić. «Imovina se mora prodavat da bi se išlo u nove projekte, jer drugog novca za to nemamo.. Prodaja je potrebna bez obzira koja je politička opcija na vlasti u gradu. Imovina se tako pretače u nešto drugo – u ceste, u 7-8 tisuća m2 zemljišta koje smo kupili od Kaštelanskih staklenika». Drugog novca nema i neće ga biti još neko vrijeme. Stopiranjem će se nanijeti šteta sadašnjoj, ali i budućoj upravi» zaključio je Buličić, dodavši da gradu za normalno funkcioniranje treba 750-800 milijuna kuna. Na kraju je nađeno kompromisno rješenje. Vijećnici su bili protiv moratorija na prodaju imovine, ali su prihvatili prijedlog Veljana Radojkovića (SDP) da se u proračunu za iduću godinu ne planira prihod od prodaje gradskih prostora unutar stare gradske jezgre u okviru zone koja važi za spomeničku rentu prve kategorije. Vijećnici su uz to odlučili da se iduće godine uspostavi Gradska riznica s popisom cjelokupne gradske imovine, u koju će se slijevati i sav novac ostvaren prodajom, a iz koje će se ponovno ulagati u gradske resurse.



Nakon toga je uslijedila rasprava o Informaciji o isplati 580.000 kuna Luxoru d.o.o. za jedan neradni dan. Kolja Grisogono je kao izvjestitelj u ime Poglavarstva iznio niz nelogičnosti kod sudske presude kojom je naložena tako velika isplata, ogorčeno izjavivši kako 840.000 kuna duga od strane najmoprimca kavane Luxor i višegodišnje neplaćanje duga nije dovoljno da se izvrši deložacija. Gradonačelnik Buličić je iznio da je po poreskim knjigama zakupac, čak i da je grad u krivu, bio oštećen za samo 3000 kuna, a ne 400.000 koliko je iskazano u vještvu. U raspravi je izneseno niz kontroverznih informacija, pri čemu je ocijenjeno da u materijalima koji su dostavljeni vijećnicima nedostaje prvotni ugovor, potom vještvo, te prvostupanjska presuda. Zbog toga je i predloženo da se rasprava odgodi za 32. sjednicu, do kada vijećnici moraju dobiti cjelovite materijale.



Na sjednici su vijećnici upoznati i s odlukom Ustavnog suda o poništenju dvaju detaljnih planova uređenja za područje Dražanca i Spinuta. Na samom početku rasprave Milijan Sesar je predložio da Vijeće izmijeni i dopuni planove i uskladi ih s odlukama Ustavnog suda zato što su planovi bili na snazi 14 mjeseci, te proizveli jasne učinke. Ivica Boljat (HSLS) je pak predložio da se analiziraju svi planovi donesene u mandatu ovog vijeća s aspekta izgrađenosti zone obuhvata svakog plana u odnosu na njegovu dopuštenost sa zonom GUP-a. Edurad Katačić je pak u ime Poglavarstva kazao da se na Dražancu ne može ništa ispraviti, a na Spinutu «se može učiniti još i manje» s obzirom na koeficijent iskorištenosti terena i gustoću nastanjenosti. Na kraju je većina vijećnika prihvatila prijedlog Boljata da se analiziraju i drugi već doneseni detaljni urbanistički planovi s aspekta razloga zbog kojih je Ustavni sud ukinuo dva spomenuta.



Na inicijativu Josipa Milata (SDP) Vijeće je započelo raspravu o dodjeli «kadrovskih stanova», odnosno o kriterijima za njihovu dodjelu. Milat je uvodno kazao da su od 1997. godine podijeljena 34 stana, ukupne površine 1400 m2, ukupne vrijednosti oko dva milijuna eura. «Slobodan Beroš ih je podijelio pet, Buličić dva, a sve ostale je podijelio Škarić. Stanovi su dodjeljivani bez kriterija. Neki su dodijeljeni na vrijeme obavljanja djelatnosti u gradu, nekima, kao primjerice Pešalovu dat je stan na 10 godina, nekima na određeno vrijeme, ali bez roka, nekima u najam bez roka, nekima na način da Poglavarstvo riješi problem, nekima u najam, ali nije jasno što to znači: do smrti, do mirovine, za funkciju koju je imao, da li stan vraća, može li se otkupiti, i može li to biti nasljedno pravo. Kriterij za dodjelu je da je netko doprinio razvoju grada ili je od izuzetnog značaja za određenu djelatnost. Neki su međutim dobili pred odlazak u mirovinu. To je onda socijala, a ne kadrovski stan. Neki su već otkupili i prodali taj stan. Neki su ga po drugi put dobili» kazao je Milat i predložio da se do kraja godine izradi novi pravilnik s novim kriterijima, pri čemu će se štititi interesi grada. On je predložio da se korisnicima kadrovskih stanova dodijeljenih prema ranijem pravilniku omogući otkup po tržišnoj cijeni, s tim da novac od prodaje uđe u fond za kupnju takvih stanova. Jakša Marasović je nakon Milatovog izlaganja upozorio da vijećnici nemaju materijale. Na to je Luka Podrug predložio da se rasprava odgodi i da se Vijeću predoče podaci o svim kadrovskim stanovima, dodjeljivanim i prije 1990. godine. Milat je na to kazao kako to nema smisla jer su ti stanovi već otkupljeni, te da njegova namjera nije bila prokazivati bilo koga nego da se donesu pravedni kriteriji za dodjelu takvih stanova. U tome ga je podržao Boljat, koji je kazao da on i Petar Krolo (HSLS) imaju takve stanove dobivene za vrijeme obavljanja dužnosti. On smatra da grad mora pronaći načine subvencioniranja stanova, kao u slučaju stanova za Sveučilište, jer mu se to više isplati nego kupovati gotove stanove na tržištu. Gradonačelnik Buličić je kazao da Poglavarstvo u sadašnjem sazivu već dvije godine ne dodjeljuje kadrovske stanove, jer smatra da postoje drugi modeli za rješavanje tog problema, te je dodao da su stanovi dodijeljeni samo Blanki Vlašić i braći Skelin. Nakon rasprave zaključeno je da se ova točka dnevnog reda odgodi za 32. sjednicu Vijeća, te da se vijećnicima dostave svi relevantni materijali.

Minuta šutnje za poginule pripadnike HRM-a i trogirske škverane
Na početku nastavka sjednice, na prijedlog predsjednika Vijeća Josipa Gotovca, a u povodu 13. obljetnice obrane grada od napada Jugoslavenske ratne mornarice, minutom šutnje odana je počast poginulim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice. Predsjednik Gotovac je podsjetio na događaje od 15. studenog 1991. godine, kada je napadnut Split, te kada su uz razaranja grada poginule i tri osobe. On je ujedno napomenuo da je u Domovinskom ratu poginulo 58 pripadnika HRM-a iz Splita.



Potom je na prijedlog Nikole Šimunovića (SDP) vijeće minutom šutnje odalo počast četvorici radnika trogirskog škvera, poginulih u teškoj radnoj nesreći.



Početak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vijeće
i Poglavarstvo
Službeni glasnik
Natječaji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna događanja
GIS za građane
Strasburški klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama možete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vijeća grada Splita.