Sjednice Gradskog vije�a  



15.11.2004.


Zavr�ena maratonska sjednica Gradskog vije�a


Raspravama o �etiri preostale to�ke dnevnog reda danas je zavr�ena 30. sjednica Gradskog vije�a, zapo�eta jo� 22. listopada. S obzirom da su na dnevnom redu bile teme vezane uz imovinu grada i poslovanje gradske uprave, te odluke Ustavnog suda sjednica se ponovo protegla na vi�esatno zasjedanje sa polemi�kim raspravama.



Polemi�ki tonovi zaiskrili su ve� nakon �to je Kolja Grisogono, �lan Poglavarstva zadu�en za gospodarenje gradskim resursima, podnio izvje�taj o prodaji gradske imovine. �U prvih devet mjeseci ove godine resor gospodarenja gradskom imovinom ostvario je svega 49 posto planiranog. Prodano je 11 poslovnih prostora, a uprihodovano oko 10,4 milijuna kuna. Oni su prodati na natje�aju, a samo je jedan ostvario ve�u cijenu od startne. Dodao je da vi�e od 13.000 m2 je u povla�tenom zakupu po cijeni od 0,76 eura i to na najatraktivnijim lokacijama.� rekao je Grisogono, ne znaju�i pritom odgovoriti na pitanje vije�nika Luke Podruga (H�SP) je li istina da se prodaje prostor na Rivi u kojem je trenutno u najmu OESS. Da bi pak prikazao kako se ne provodi nikakva rasprodaja prostora Grisogono je naglasio kako njegov resor sudjeluje sa sedam posto u prihodima grada. Tako�er, da se ne prodaju prostori koji predstavljaju dru�tveno dobro, te da se odre�eni prostori moraju sa�uvati za dru�tvene potrebe. Milijan Sesar (HSP) je zapitao za�to Poglavarstvo nije napravilo spisak poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri na �to ga je obavezalo Gradsko vije�e, dodav�i kako nema racionalnog obja�njenja za prodaju prostora u staroj jezgri, te s tim u vezi upitao kako to da �oni koji su kupili ispod cijene prostore, npr. U Marmontovoj ulici, sada uspje�no posluju, a grad to nije mogao�. Ocijeniv�i da grad mora sa�uvati ono �to su prethodne generacije sa�uvale, Sesar je predlo�io moratorij na prodaju do izbora novog vodstva grada, koje �e �mo�da bolje znati upravljati tim prostorima�. Mate Dabro (HP) je podsjetio da je jo� 22. listopada zatra�io da se vije�nicima dostavi izvje�taj o prodanom zemlji�tu i poslovnom prostoru u periodu 1. sije�nja 2002. do 1. listopada 2004., ali da to jo� nije dobio. Zalo�io se za uspostavu kriterija prije prodaje, te da se ustanovi riznica grada. Dodao je da bi se prihodi od prodaje trebali ulagati u nabavu nove imovine, �a ne da to ide u tro�ak�. Jak�a Marasovi� (HNS) je ocijenio kako sve �to nije komercijalno isplativo treba prodati, te podsjetio da u gradu ima ��udo mrtvog kapitala�, spomenuv�i u prvom redu hotele �Marjan�, �Bellevue� i �Ambasador�. On ujedno smatra da prije treba prodati prostor nego ga iznajmiti nekoj udruzi, te izrazio �u�enje da Grisogono ne zna �to se prodaje, jer to znaju svi ostali �lanovi Poglavarstva. Ante Lueti� (HDZ) je prodaju imovine okarakterizirao prodajom obiteljskog srebra. Miroslav Leroti� (HSS) je pak kazao kako bi trebalo razmisliti o prodaji prostora u centru, jer se njihovo prodajom gubi i namjena tog prostora. �lan Poglavarstva zadu�en za financije Zdravko Muli� je rekao kako je u prora�unu usvojena stavka prihoda od prodaje imovine, koja se pak iz godine u godinu smanjuje, pa je tako pro�le godine iznosila 16, a ove 13 posto, dok �e idu�e jo� manje. Prijedlog da se stavi moratorij na prodaju imovine nije podr�ao ni gradona�elnik Miroslav Buli�i�. �Imovina se mora prodavat da bi se i�lo u nove projekte, jer drugog novca za to nemamo.. Prodaja je potrebna bez obzira koja je politi�ka opcija na vlasti u gradu. Imovina se tako preta�e u ne�to drugo � u ceste, u 7-8 tisu�a m2 zemlji�ta koje smo kupili od Ka�telanskih staklenika�. Drugog novca nema i ne�e ga biti jo� neko vrijeme. Stopiranjem �e se nanijeti �teta sada�njoj, ali i budu�oj upravi� zaklju�io je Buli�i�, dodav�i da gradu za normalno funkcioniranje treba 750-800 milijuna kuna. Na kraju je na�eno kompromisno rje�enje. Vije�nici su bili protiv moratorija na prodaju imovine, ali su prihvatili prijedlog Veljana Radojkovi�a (SDP) da se u prora�unu za idu�u godinu ne planira prihod od prodaje gradskih prostora unutar stare gradske jezgre u okviru zone koja va�i za spomeni�ku rentu prve kategorije. Vije�nici su uz to odlu�ili da se idu�e godine uspostavi Gradska riznica s popisom cjelokupne gradske imovine, u koju �e se slijevati i sav novac ostvaren prodajom, a iz koje �e se ponovno ulagati u gradske resurse.



Nakon toga je uslijedila rasprava o Informaciji o isplati 580.000 kuna Luxoru d.o.o. za jedan neradni dan. Kolja Grisogono je kao izvjestitelj u ime Poglavarstva iznio niz nelogi�nosti kod sudske presude kojom je nalo�ena tako velika isplata, ogor�eno izjaviv�i kako 840.000 kuna duga od strane najmoprimca kavane Luxor i vi�egodi�nje nepla�anje duga nije dovoljno da se izvr�i delo�acija. Gradona�elnik Buli�i� je iznio da je po poreskim knjigama zakupac, �ak i da je grad u krivu, bio o�te�en za samo 3000 kuna, a ne 400.000 koliko je iskazano u vje�tvu. U raspravi je izneseno niz kontroverznih informacija, pri �emu je ocijenjeno da u materijalima koji su dostavljeni vije�nicima nedostaje prvotni ugovor, potom vje�tvo, te prvostupanjska presuda. Zbog toga je i predlo�eno da se rasprava odgodi za 32. sjednicu, do kada vije�nici moraju dobiti cjelovite materijale.



Na sjednici su vije�nici upoznati i s odlukom Ustavnog suda o poni�tenju dvaju detaljnih planova ure�enja za podru�je Dra�anca i Spinuta. Na samom po�etku rasprave Milijan Sesar je predlo�io da Vije�e izmijeni i dopuni planove i uskladi ih s odlukama Ustavnog suda zato �to su planovi bili na snazi 14 mjeseci, te proizveli jasne u�inke. Ivica Boljat (HSLS) je pak predlo�io da se analiziraju svi planovi donesene u mandatu ovog vije�a s aspekta izgra�enosti zone obuhvata svakog plana u odnosu na njegovu dopu�tenost sa zonom GUP-a. Edurad Kata�i� je pak u ime Poglavarstva kazao da se na Dra�ancu ne mo�e ni�ta ispraviti, a na Spinutu �se mo�e u�initi jo� i manje� s obzirom na koeficijent iskori�tenosti terena i gusto�u nastanjenosti. Na kraju je ve�ina vije�nika prihvatila prijedlog Boljata da se analiziraju i drugi ve� doneseni detaljni urbanisti�ki planovi s aspekta razloga zbog kojih je Ustavni sud ukinuo dva spomenuta.



Na inicijativu Josipa Milata (SDP) Vije�e je zapo�elo raspravu o dodjeli �kadrovskih stanova�, odnosno o kriterijima za njihovu dodjelu. Milat je uvodno kazao da su od 1997. godine podijeljena 34 stana, ukupne povr�ine 1400 m2, ukupne vrijednosti oko dva milijuna eura. �Slobodan Bero� ih je podijelio pet, Buli�i� dva, a sve ostale je podijelio �kari�. Stanovi su dodjeljivani bez kriterija. Neki su dodijeljeni na vrijeme obavljanja djelatnosti u gradu, nekima, kao primjerice Pe�alovu dat je stan na 10 godina, nekima na odre�eno vrijeme, ali bez roka, nekima u najam bez roka, nekima na na�in da Poglavarstvo rije�i problem, nekima u najam, ali nije jasno �to to zna�i: do smrti, do mirovine, za funkciju koju je imao, da li stan vra�a, mo�e li se otkupiti, i mo�e li to biti nasljedno pravo. Kriterij za dodjelu je da je netko doprinio razvoju grada ili je od izuzetnog zna�aja za odre�enu djelatnost. Neki su me�utim dobili pred odlazak u mirovinu. To je onda socijala, a ne kadrovski stan. Neki su ve� otkupili i prodali taj stan. Neki su ga po drugi put dobili� kazao je Milat i predlo�io da se do kraja godine izradi novi pravilnik s novim kriterijima, pri �emu �e se �tititi interesi grada. On je predlo�io da se korisnicima kadrovskih stanova dodijeljenih prema ranijem pravilniku omogu�i otkup po tr�i�noj cijeni, s tim da novac od prodaje u�e u fond za kupnju takvih stanova. Jak�a Marasovi� je nakon Milatovog izlaganja upozorio da vije�nici nemaju materijale. Na to je Luka Podrug predlo�io da se rasprava odgodi i da se Vije�u predo�e podaci o svim kadrovskim stanovima, dodjeljivanim i prije 1990. godine. Milat je na to kazao kako to nema smisla jer su ti stanovi ve� otkupljeni, te da njegova namjera nije bila prokazivati bilo koga nego da se donesu pravedni kriteriji za dodjelu takvih stanova. U tome ga je podr�ao Boljat, koji je kazao da on i Petar Krolo (HSLS) imaju takve stanove dobivene za vrijeme obavljanja du�nosti. On smatra da grad mora prona�i na�ine subvencioniranja stanova, kao u slu�aju stanova za Sveu�ili�te, jer mu se to vi�e isplati nego kupovati gotove stanove na tr�i�tu. Gradona�elnik Buli�i� je kazao da Poglavarstvo u sada�njem sazivu ve� dvije godine ne dodjeljuje kadrovske stanove, jer smatra da postoje drugi modeli za rje�avanje tog problema, te je dodao da su stanovi dodijeljeni samo Blanki Vla�i� i bra�i Skelin. Nakon rasprave zaklju�eno je da se ova to�ka dnevnog reda odgodi za 32. sjednicu Vije�a, te da se vije�nicima dostave svi relevantni materijali.

Minuta �utnje za poginule pripadnike HRM-a i trogirske �kverane
Na po�etku nastavka sjednice, na prijedlog predsjednika Vije�a Josipa Gotovca, a u povodu 13. obljetnice obrane grada od napada Jugoslavenske ratne mornarice, minutom �utnje odana je po�ast poginulim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice. Predsjednik Gotovac je podsjetio na doga�aje od 15. studenog 1991. godine, kada je napadnut Split, te kada su uz razaranja grada poginule i tri osobe. On je ujedno napomenuo da je u Domovinskom ratu poginulo 58 pripadnika HRM-a iz Splita.



Potom je na prijedlog Nikole �imunovi�a (SDP) vije�e minutom �utnje odalo po�ast �etvorici radnika trogirskog �kvera, poginulih u te�koj radnoj nesre�i.



Po�etak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vije�e
i Poglavarstvo
Slu�beni glasnik
Natje�aji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna doga�anja
GIS za gra�ane
Strasbur�ki klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama mo�ete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vije�a grada Splita.