14.02.2005.
Potvrđeno raspuštanje Vijeća mjesnog odbora Srinjine
U nastavku 34. sjednice Gradskog vijeća, od 19 predviđenih točaka dnevnog
reda najviše pažnje i vremena uzele su rasprave o žalbi Vijeća MO Srinjine
na odluku Poglavarstva o njegovom raspuštanju, potom vjerodostojno tumačenje
Provedbenog urbanističkog plana za «Park Lazarica», te Prijedlog revizije
Odluke o dodjeli kadrovskih stanova.
Žalbu Vijeća MO Srinjine, na odluku Poglavarstva o njegovom raspuštanju,
Gradsko vijeće nije prihvatilo nakon višesatne rasprave. Uvodno je dogradonačelnik
Ljubomir Urlić iznio kronologiju događaja, podsjetivši da se radi o pravnom
presedanu. Naime, Poglavarstvo je prvotno donijelo odluku o raspuštanju bez
pouke o pravnom lijeku. Upozoreno na taj propust Poglavarstvo je u prosincu
donijelo odluku sa poukom da se žalba može uputiti Gradskom vijeću. Pritom je
predložio da vijeće odbije žalbu kako bi se u Srinjinama mogao što prije
postaviti povjerenik, čime bi se stvorile pretpostavke i za brzo provođenje
izbora. I dok je Boška Šore (SDP) podržala Urlićev prijedlog, ocjenjujući
da u žalbi postoje ozbiljni nedostaci(vrijeme i broj vijećnika), dotle je Luka
Podrug (HČSP) bio protiv ocijenivši prvo da je o žalbi trebala rješavati županija,
te da, neovisno o tome, treba donijeti pravednu, a ne jednostavnu, odluku.
Napomenuo je da mnogi ne ispunjavaju naloge Grada, pa ni samo Poglavarstvo, ali
ih se isto odmah ne raspušta. Potom je riječ dana smijenjenom predsjedniku
Vijeća MO Srinjine Ivanu Lisici, koji je kazao da se od 1994. godine nalazi na
čelu MO i da su sve odluke donesene većinom od 7 prema 4. On je istakao kako
je sve počelo zbog prostornog plana Srinjina, te da nije bilo u redu da mještani
na referendumu odlučuju o tome. Dodao je da gradonačelnik nije htio primiti
izaslanstvo vijeća, niti je itko mario za ono što su tražili mještani, te
zaključio kako je Poglavarstvo odgovorno jer referendum nije proveden. Potom je
govorio vijećnik MO i predstavnik suprotstavljene strane mještana Jurica Čović.
On je ustvrdio kako nikakva sjednica Vijeća MO nije održana 19. 03. 2004., da
su vijećnici bili protiv kamenoloma, da nikakav poziv nije dobio za sjednicu na
kojoj se odlučivalo o žalbi, te da se radi o koristoljublju Lisice, koji je
odgovoran jer je nestalo oko 5-6 milijuna kuna novca što ga je «konstruktor»
dao za uređenje mjesta na ime korištenja kamenoloma. Kazao je i kako Lisica
ima koristi od
svega jer njegovi kamioni voze za kamenolom. Urlića je potom
podržao Ante Martinis (SDP) rekavši kako je najbolje da mještani Srinjina
odluče na izborima što misle o suprotstavljenim strujama. Duje Marasović
(HDZ) je pak kazao da će on navijat za Lisicu. Tonči Blažević je ističući
da je njemu bilo dovoljno 400 potpisa mještana, ali da je opet suzdržan kada
zna tko će biti povjerenik. Jakša Marasović (HNS) je optužio Poglavarstvo da
nije provelo referendum, te da je trebalo predložiti svoje raspuštanje umjesto
što je raspustilo Vijeće MO. Petar Krolo (HSLS) je kazao kako je najmanja
krivnja na Vijeću MO što nije proveden referendum. Zaključivši da je stoga
ono raspušteno bez krivnje, on je predložio da Poglavarstvo ponovo pokuša
organizirati referendum. Pročelnik službe za mjesnu samoupravu Ante Nakić je
kazao da je obaveza MO bila da sazove zbor građana, da je Poglavarstvo izvršilo
sve tehničke pripreme, te da se Vijeće MO trebalo sastati, ali su došla samo
četiri člana. On je pojasnio da je nakon toga Poglavarstvo raspustilo Vijeće
MO, te da je s obzirom na nepostojanje prakse Upravni sud donio odluku da se rješenje
mora nadopuniti poukom o pravnom lijeku i žaliti na županiju. Županija se pak
proglasila nenadležnom, pa je Poglavarstvo nadopunilo odluku time da se žalba
može predati Gradskom vijeću. Dodao je da se na odluku Gradskog vijeća ne može
podnijeti žalba već se može pokrenuti upravni spor. Gradonačelnik Buličić
je kazao da je Poglavarstvo učinilo sve da se provedu odluke. «najmanje dva
puta su pomicani termini referenduma. Potom se i pismeno potvrdilo da odbijaju
provesti odluku Vijeća. Mi smo radili sve po zakonu i organizirali sve, od
listića do kutija. Nakon što su nas pismeno odbili nismo imali što s njima
razgovarati. Na to je Veljan Radojković (SDP) ustvrdio da se odluka o raspuštanju
donijela nepotrebno, jer je Gradsko Vijeće već donijelo odluku da u Srinjinama
neće biti kamenoloma. Ivica Boljat (HSLS) je ustvrdio kako je neprovođenje
referenduma težak prekršaj koji zaslužuje raspuštanje. «Međutim, uvjeti za
njegovo provođenje nisu postojali. Traženje da se provede je bilo traženje
nemoguće misije» rekao je Boljat. To je potvrdio i Nakić, koji je opisujući
uzavrelu atmosferu među mještanima Srinjina rekao kako se nikad u životu nije
osjećao ugroženijim. Nakon što je još Podrug spomenuo kako je Čović
pozivao na prolivanje krvi, te nakon što je Lisica dobio priliku da odgovori na
Čovićeve optužbe, a pošto je o nepravilnostima u radu Lisice progovorio i
vijećnik MO Josip Žure, prišlo se glasanju. Od prisutnih 20 gradskih vijećnika
za prihvaćanje žalbe je bilo njih osam, dvoje je bilo protiv, a čak deset
njih je bilo suzdržano.
Raspravljajući o reviziji odluke o dodjeli kadrovskih stanova, njen
predlagatelj Josip Milat (SDP) je uvodno kazao da su njegove tvrdnje kako su
stanovi dijeljeni bez kriterija potvrđene. «U dva mandata podijeljeno je 35
stanova. Njih 28 podijelio je Ivica Škarić, 4 Beroš, a 3 Buličić. Sedam ih
je otkupljeno, a dva su u postupku, a ukupna vrijednost iznosi oko 3 milijuna
eura. Stanovi su dijeljeni mimo kriterija koji bi se mogli nazvati kadrovskim.
Nije provjeravan status onoga koji traži stan. Stanovi su davani u najam za
obavljanje djelatnosti u toku mandata, ali to nije bilo tako što svjedoči
primjer Bože Majstorovića koji je dobio stan, a onda otišao iz Poglavarstva.
Pritom je obrazloženje stiglo iz sektora kulture. Samo jedan stan, onaj
Nikolaja Pešalova je dat na rok (10 godina). Stanovi su dijeljeni po šest
različitih osnova, a dobivali su ih i penzioneri» rekao je Milat i predložio
da se utvrdi povjerenstvo koje će utvrditi kriterije podjele kadrovskih
stanova. Da se sadašnjim korisnicima omogući da otkupe stan, a da sredstva idu
u gradski fond za kupnju novih stanova. Da se utvrde rokovi i uvjeti korištenja
stanova, da pojedinac ne može predložiti sam sebe, već da mora postajati i mišljenje
institucije, te da se stanovi ustupaju na ciklično korištenje od npr. šest
godina. Gradonačelnik Miroslav Buličić je podsjetio kako mišljenje da Split
treba davati kadrovske stanove postoji još iz 90-tih. On je potvrdio kako nije
postojao sustavni princip kako utvrditi tko je kadar, ali da nikad nije dijelio
gradonačelnik, već je odluku donosilo poglavarstvo, pri čemu je utjecaj
gradonačelnika bio presudan. Podsjetio je da se odluka uvijek donosila uz
preporuku – mišljenje resora, te institucija – kazališta, bolnice, Sveučilišta.
«Kriteriji nisu bili ujednačeni i sigurno su donesene neke odluke koje nisu
bile najbolje. Ja nisam bio za to i tražio sam da se to reducira, jer neki
ljudi mogu sebi s pomoću bankarskog sustava riješiti problem. Slijedom toga je
utvrđeno da grad može dati tri stana godišnje, uz oštre kriterije za sport,
kulturu i znanost, koji su po prvi put doneseni na Poglavarstvu. Ja sam
podijelio Blanki Vlašić, braći Skelin i Kačiću» rekao je Buličić dodavši
da «ovaj mehanizam mora pasti u zaborav». Boška Šore je pak ustvrdila kako
će institucija kadrovskih stanova biti uvijek potrebna, ali da se treba
izraditi pravilnik, a ljudima omogućiti otkup. Zdravka Božikov (HKDU) se također
složila da moraju postojati kadrovski stanovi. «Oni su uvijek bili snažno oružje
u rukama nekih ljudi, a i ovdje vidimo da su poslužili u dva slučaja bračnog
brodoloma» rekla je Božikov dodajući kako je Beroš «na odlasku udomio
Majstorovića». Jakša Marasović je zapitao zašto se točka dnevnog reda zove
revizija kada revizije nema, a zna se da su se stanovi otkupljivali i za 10 tisuća
DEM. On je zatražio listu svih stanova podijeljenih od 1990. godine.
Predsjedavajući Josip Gotovac (LS) je kazao da se lista mogla napraviti tek od
1994. jer je do tada bila općina Split čiji slijednik je i županija. Mate
Dabro (HP) je ukazao na to da je rasprava o kadrovskim stanovima u biti rasprava
o gradskoj imovini, te se još jednom založio za osnivanje riznice grada, dodavši
da se postavlja pitanje i do koje razine Poglavarstvo može raspolagati imovinom
grada. Dajući stručno mišljenje, Vjera Čelar, voditelj službe za stanove je
istakla da je Split, kao jedini grad u Hrvatskoj, u travnju prošle godine
usvojio Pravilnik sa kriterijima kojih se trebaju držati resorni članovi
Poglavarstva prilikom dodjele stanova. Ona je istakla da Pravilnik nije mjesto
gdje se određuju pravila o postupku i kriterijima za davanje stanova u najam,
te da stanove više ne mogu dobivati članovi Poglavarstva, nego samo istaknuti
javni radnici. Požalila se i da nema jasnih smjernica, upitavši tko će
primjerice odlučiti između tri prijedloga iz kulture. Na primjedbu Zdravke Božikov
da je Poglavarstvo radilo nezakonito ako nije imalo pravilnik, Čelar je kazala
kako je postojao ranije pravilnik usvojen 1998. godine, kojim je bio utvrđen
minimum kriterija. Na to je Milat upitao kako je onda stan mogao dobiti
penzioner. Miroslav Lerotić (HSS) je upitao zašto dozvoliti otkup, ako su
stanovi dodijeljeni mandatno. Na to se Radojković založio za prodaju na tržištu
putem javnog natječaja. Na kraju su usvojeni zaključci sukladni prijedlogu
Josipa Milata, uz dodatak da se stanovi dodijeljeni kadrovima Sveučilišta i
nakon ispražnjenja daju u najam sveučilišnim kadrovima. Potom je odlučeno da
se formira peteročlano povjerenstvo (troje iz opozicije) koje bi za tjedan dana
pripremilo pravila postupanja i kriterije za dodjelu kadrovskih stanova.
Gradsko vijeće je nakon duge rasprave usvojilo i vjerodostojno tumačenje
Odluke o donošenju izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana društvenog,
rekreacijskog i sportskog centra «Park Lazarica», što je na dnevni red
postavljeno na zahtjev Milijana Sesara (HSP). Prema njegovom tumačenju nesporno
je da je zgrada izgrađena u planski predviđenim okvirima, što je vidljivo iz
odluke usvojene na gradskom vijeću još 1997. godine, u kojoj se sugerira
kaskadna gradnja od juga prema sjeveru. Po njemu sugestija nije i obaveza, koja
se ni po drugim aktima ne može nametnuti. Također, time se kaže da je moguća
izgradnja objekta koji na južnom dijelu ima prizemlje i 2-3 kata, a na sjeveru
prizemlje i osam katova. On je naglasio da se vjerodostojnim tumačenjem omogućuje
daljnje radnje i stavljanje u funkciju 350 parkirališnih mjesta, priključak na
struju i vodu, podzemni prolaz prema bolnici. Izrazio je žaljenje što nadležni
odbor nije mogao donijeti odluku. Naime, on se suprotstavio ocjeni da odluka
nije donesena, jer je na sjednici odbora došlo do podjele glasova pa je omjer
ostao 2:2 i odluka se nije mogla donijeti. Ujedno, podsjetio je i na presedane,
kada je slična odluka donesena u slučaju dvorane na Trsteniku i žnjanskih
blizanaca. Drugačije mišljenje iznio je pak Veljan Radojković, ustvrdivši da
«Lazarica» nije izgrađena sukladno ranijim dokumentima. On je izrazio
nezadovoljstvo jer Poglavarstvo u vezi ovog slučaja nije zauzelo stav. Iako je
ustrajao na tvrdnji da sadašnja izgrađenost objekta nema potporu u nijednom
ranijem dokumentu, on se usprotivio rušenju predloživši da se stvar
legalizira izmjenom potrebnog plana. U raspravi je Nikola Šimunović (SDP)
upitao kako je moguće da je član Poglavarstva zadužen za urbanizam Eduard
Katačić1997. godine mogao kao član ocjenjivačkog suda dodijeliti arhitekti
«Lazarice» nagradu, a sada šuti. Duje Marasović je zatražio što hitnije
stavljanje u funkciju parkirnih mjesta. Katačić je u svom odgovoru kazao kako
ne vidi kontradikciju. On je potvrdio da u svim dokumentima koje ima
Poglavarstvo stoje drukčije stvari od onog što govori Sesar. Odgovarajući na
još neke prozivke zamolio je da se njegovu službu ne brka sa inspekcijskim
tijelima. Nakon još polemičkih mišljenja pristupilo se glasanju. Od 16
prisutnih 12 vijećnika je podržalo zahtjev Milijana Sesara. Protiv su bila tri
vijećnika, a jedan je bio suzdržan.
Znatniji interes vijećnika izazvala je i informacija o predmetu Laurus-Luxor
d.o.o.. Riječ je o cjelovitom prikazu zbivanja vezanih za sporenje grada sa
Laurus Luxor d.o.o.-om, započetih koncertom Tedija Spalata, a koji su do sada
grad koštali 580.000 kuna. Kako je pojasnila Slavica Radić, voditeljica pravne
službe koja zastupa grad vještak je zaračunao štetu vlasniku lokala za
vrijeme četiri mjeseca jer stranka toliko vremena nije došla po namještaj. Ne
želeći komentirati odluku suda ona je kazala da je dat zahtjev za reviziju. Na
upit Jakše Marasovića, odgovorila je da se vode još tri sudska postupka –
jedan za naplatu zakupnine, drugi za ispražnjenje i treći za dodatnu odštetu
(na teret grada) za izgubljenu dobit u visini 2,5 milijuna kuna. Dodala je kako
su o svemu obaviješteni i Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo,
koje je u prvom slučaju i postavilo zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ivica
Boljat je upitao zašto se vodi parnica protiv tvrtke SONG kada je ona uredno
podmirila svoje obaveze prema gradu. Radić je odgovorila da je postupak završio
tako da su i grad i SONG proglašeni solidarnim za naknadu štete, a u sudskom
procesu treba utvrditi koliko tko treba dati. Većina vijećnika je u svojim
raspravama iznijela nezadovoljstvo nastupom grada u ovom slučaju, pa na kraju
nije prihvaćena ni informacija o ovom predmetu.
U nastavku sjednice vijeće je podržalo mjere Poglavarstva na pomoći obitelji
ubijenog policajca Ranka Grkovića uplatom 100.000 kuna, zaključivši da se
izvidi i potreba uključivanja njegove djece u redovni sustav kreditiranja đaka.
Vijeće je usvojilo i program rada za 2005. godinu. U raspravi je ocijenjeno da
bi određene obaveze trebalo završiti u ovom sazivu vijeća, a ne ostavljati to
novom vijeću. Tako su primjerice Izvještaj o radu komunalnih poduzeća, Konačan
prijedlog Prostornog plana, Godišnji obračun proračuna za 2004. godinu i
Izvještaj o radu Poglavarstva prebačeni sa travnja, svibnja i lipnja na ožujak
i travanj, jer tada najvjerojatnije prestaje rad Gradskog vijeća zbog predstojećih
izbora. Poglavarstvo je povuklo točku dnevnog reda o Obrtničkoj školi jer se
oko toga još uvijek vodi upravni spor. U nastavku sjednice, koji je predviđen
za tjedan dana vijećnici bi trebali raspraviti o izvršenju zaključaka sa 30.
sjednice Gradskog vijeća, te o podršci Sindikatu policije u vezi izmjena
Zakona o policiji.
Vijećnička pitanja
Prije početka sjednice i postavljanja vijećničkih pitanja vijećnici nisu
prihvatili prijedlog Luke Podruga da se prvo raspravi izvršenje zaključaka sa
30. sjednice gradskog vijeća, što je obrazložio vezanošću nekih tema iz te
točke dnevnog reda sa mogućim pitanjima. Prvi je pitanje postavio Veljan
Radojković upitavši hoće li vijeće stići do predviđenog roka 31. svibnja
usvojiti Prostorni plan. Eduard Katačić, član Poglavarstva zadužen za
urbanizam je odgovorio kako će konačni plan biti već na idućoj sjednici i
krenuti u proceduru. Dodao je da je županijski plan već na proceduri u
Zagrebu, te da se sve usklađuje sa Županijskim zavodom. Nikolu Šimunovića je
interesiralo je li previše novca potrošeno za uklanjanje leševa pasa i mačaka
i na što se odnosi izdvajanje od 630.000 kuna za te svrhe. Špiro Barčot iz
resora komunale je odgovorio da je novac dodijeljen koncesijski prema programu,
a da je višak u odnosu na prošlu godinu od 130.000 za novi frižider koji
ostaje gradu, te nove programe cijepljenja. Ivo Šimunović je pitao što je s
obavezom usklađivanja plaća u splitskom HNK, na što je Zdravko Mulić član
Poglavarstva zadužen za financije odgovorio da će se ovog tjedna održat
sastanak s predstavnicima sindikata kako bi se počeo rješavati taj problem. Na
upit Miroslava Lerotića o benzinskoj stanici u Poljičkoj ulici i njenom
uklanjanju, dogradonačelnik Željko Sikirica je kazao da se radi na imovinsko
pravnim odnosima, ali da oni još nisu riješeni. Zdravka Božikov je podsjetila
da je na njen raniji upit o stanju u DES-u rečeno kako je u toj tvrtki sve u
redu, a onda su se pojavile kaznene prijave policije. Dogradonačelnik Ljubomir
Urlić je odgovorio da je rekao ono što je znao s osnova provedene revizije,
kojom nisu bili obuhvaćeni putni nalozi, koje je policija već tada bila
izuzela za potrebe istrage. Luka Podrug je upitao članove Poglavarstva jesu li
ijednom bili u sukobu interesa prilikom odlučivanja i ako jesu jesu li se
izuzeli od odlučivanja. Na to su svi članovi Poglavarstva naveli gdje su članovi
nadzornih odbora, te imaju li u vlasništvu poduzeća ili dionice. Marjan Šare,
Zdravko Mulić, Eduard Katačić i Branko Tonković su naveli da imaju poduzeća,
ali su jedino aktivna Mulićevo i Šarino, ali nisu poslovali s Poglavarstvom,
dok su Katačićevo i Tonkovićevo zamrznuta. Na upit Mate Dabre o kiosku u Osječkoj
ulici rečeno je da će dobiti pismeni odgovor. Na upit Joze Balića što je sa
individualnom poticajnom izgradnjom, dogradonačelnik Urlić je iznio
kronologiju saznanja o toj mogućnosti, uz napomenu da grad još nije dobio
konkretnija saznanja o uvjetima, što država pogoduje i u kakvim uvjetima. Ante
Martinis je pitao što je sa kućom Ančić, na što je dogradonačelnik
Sikirica kazao da je u nju uselilo 100-njak obitelji bez priključenja vode i
struje, a da zgrada za komunalije duguje 2,5 milijuna kuna. Duju Marasovića je
interesiralo je li Poglavarstvo ikada dodijelilo stan za kardiologa, jer se
predviđa dolazak jednog liječnika invazivne kardiologije. Gradonačelnik Buličić
je potvrdio da je taj stan u gradnji. Ivica Boljat je upitao kakva je sudbina
Kolegija kraljice Jelene, jer se u njenu zgradu uselila uprava vrtića. Riječ
je o kolegiju kojeg treba prevesti u gimnaziju s evropskom maturom. Silvestar
Krka, član Poglavarstva za obrazovanje je kazao da je to obaveza koju
Poglavarstvo treba provesti. Pitanje Jakše Balojevića (HSS) se odnosilo na
reguliranje prometa u Smiljanićevoj ulici, na što mu je dogradonačelnik
Sikirica odgovorio kako je sa gradskim kotarom dogovoreno rješenje problema.
Prosvjed radnika «Konstruktora»
Uoči početka sjednice, te dok je u Gradskoj vijećnici trajala rasprava o
žalbi Vijeća MO Srinjine, pred «Banovinom» su se okupili radnici «Konstruktorovog»
kamenoloma, koji je zatvoren prije mjesec dana. Navodno ih je na protest potakao
Ivan Lisica, uvjerivši ih da Gradsko vijeće odlučuje o kamenolomu, a ne o žalbi
Vijeća MO. Radnici su željeli iskazati nezadovoljstvo odlukom državnog
inspektora za rudarstvo o zatvaranju kamenoloma, smatrajući da iza toga stoji
gradska vlast, iako za to nisu dali argumente. Oko 20-tak prosvjednika je zatražilo
i da prisustvuje sjednici vijeća, ali im to nije dopušteno.
Osnovna škola «Spinut» ne mijenja ime
Članovi Gradskog vijeća nisu podržali prijedlog Poglavarstva o
preimenovanju Osnovne škole "Spinut" u OŠ «Ruđera Boškovića».
Iako su predlagači isticali da se ne radi o ideološki spornom prijedlogu, te
da se zbog tradicije ime školi treba vratiti, većina je u svojim raspravama
kazala kako ne treba dirati sustav koji dobro funkcionira. Tako je Ivo Šimunović
(HSU), predsjednik Komisije za imena ulica, trgova i ustanova iznoseći
protivljenje Komisije istakao kako se želi oživjeti toponime grada i omogućiti
da se jedan sustav vrijednosti sačuva, a ne da se mijenja svake godine. Uz to
je dodao kako se velika imena ne treba trošiti bilo gdje. Duje Marasović je
podsjetio da je odluka da se škole nazovu po kotarevima donesena još 90-tih,
te da je još prerano da se mijenja. U tom smislu je i Davor Lasić (HDZ)
ocijenio da bi izmjena predstavljala presedan. Josip Milat i Tonči Blažević
(HSLS) su podržali preimenovanje tvrdeći da to ne bi otvorilo širi proces
preimenovanja, da je škola u Spinutu 40 godina nosila Boškovićevo ime, te da
prijedlog nije ideološki obojen, čime je bila iznimka još za vrijeme bivšega
političkog sustava. Prilikom glasanja samo je troje vijećnika podržalo
prijedlog Poglavarstva, 11 ih je bilo protiv, a pet suzdržano.
Novi članovi komisija, Dom mladih bez ravnatelja
Zbog prestanka mandata Zvonimiru Puljiću i Bernardinu Perošu u Komisiji
Gradskog vijeća za dodjelu javnih priznanja vijećnici su kao nove članove
izabrali Jozu Balića, vijećnika HDZ-a i Zvonka Gržetića, ravnatelja
Hrvatskog hidrigrafskog instituta. Luka Podrug je izrazio svoj protest što se
ponovo ne uvažava struktura vijeća i što nitko iz HČSP-a nije kandidat za
neki odbor odnosno komisiju, pa će zbog toga glasati protiv. Tako se postavio i
u slučaju izbora novog člana Odbora za prigovore i pritužbe. Naime, umjesto
Dujomira Marasovića i Mire Bajrović, predloženi su Ante Luetić i Josip
Milat, vijećnici HDZ-a i SDP-a. Luetić je ponudio mjesto Podrugu ali je ovaj
to odbio, pa je prijedlog na kraju prihvaćen kako je ponuđen od Odbora za
izbor i imenovanja. Na sjednici je bilo predviđeno da se izabere i novi
ravnatelj Kulturnog središta mladih. Odbor za imenovanja je predložio
profesora glazbene kulture Željka Šparmajera, umjesto dosadašnjeg Krešimira
Sučića. Na samoj sjednici Ivica Boljat je predložio profesora arheologije i
povijesti Matka Utrobičića, ali prilikom glasanja ni jedan nije dobio potrebnu
većinu. Šparmajer je dobio 10, a Utrobičić osam glasova.