Sjednice Gradskog vije�a  



08.11.2004.


Kasno nave�er zavr�ila 30. sjednica Gradskog vije�a

Nakon jedanaest sati duge i polemi�ne rasprave ve�eras je poslije 20,00 sati zavr�ena 30. sjednica Gradskog vije�a. Da se sjednica zavr�i u tre�em poku�aju pomogla je �injenica da su vije�nici �ak sedam to�aka dnevnog reda, od 25, koliko im je bilo preostalo za raspravu, prebacili za narednu sjednicu, a jednu to�ku je povukao predlaga�. Kako se dio dnevnog reda odnosio na rad Poglavarstva, Gradskog vije�a i radnih tijela, te na politi�ki konotirane inicijative velik dio sjednice je protekao u polemi�kim raspravama, primjedbama na nerad i nekompetentnost, te optu�bama iz redova oporbe na nesposobnost pa �ak i tra�enje odstupa sada�njih vr�itelja vlasti.



Tako je, prije nego je i po�ela rasprava po dnevnom redu do�lo do polemike izme�u Josipa Milata (SDP) i dijela vije�nika, a vezano za usvajanje zapisnika sa 28. sjednice vije�a. Milat je tra�io da se u zapisnik unese i njegovo izdvojeno mi�ljenje o nezakonitoj odluci o gra�enju Obrtni�ke �kole, te je u tu svrhu prilo�io i odre�ene dokumente kako bi potkrijepio svoju tvrdnju. Prihva�eno je ipak mi�ljenje da je sasvim dovoljno to �to je u zapisniku zabilje�eno njegovo protivljenje, te da bi prihva�anje Milatovog prijedloga bio nepotreban presedan. U polemi�nom tonu je nastavljeno i kada se pre�lo na dnevni red. Ve� na samom po�etku, prilikom rasprave o Izvje��u o stanju u prostoru Grada (od 1. lipnja 2003. do 22. srpnja 2004. godine) i analizi izrade i provo�enja dokumenata prostornog ure�enja, bilo je niz kriti�kih opservacija. Tako je Davor Lasi� (HDZ), istupaju�i u ime kluba HDZ-a, govorio o stalnom ponavljanju gre�aka iz kojih je korist izvla�io samo gra�evinski lobi. �Dobili smo stambene jedinice bez zelenila, vrti�a, vizura i ostalih sadr�aja. Dobili smo urbanisti�ki kaos. Mislim da ovo treba skinuti s dnevnog reda, te da treba posebno raspraviti organizaciju rada u urbanizmu� zaklju�io je Lasi�. Mate Dabro (HP) je upozorio na zakonsku obavezu da se izvje�taj raspravlja svake dvije godine. Kako je to zadnji put napravljeno u svibnju 2003. on je zapitao je li dana�nja rasprava sukladna zakonu. Uvodni�ar, Eduard Kata�i�, �lan Poglavarstva zadu�en za urbanizam je kazao kako je novim zakonom uvedena obaveza za naredne �etiri godine, a da je namjera Poglavarstva bila da se s obzirom na pote�ko�e i zadatke koji predstoje Program nadopuni. Pritom je rekao kako se tu radi uglavnom o �eljama gra�ana i investitora, ali da Split nema pravih investicija koje bi pokretale razvoj. Na primjedbu da je nejasna strategija on je kazao kako je grad isprofilirao svoje usmjerenje, izme�u ostalog i kroz strategiju koju je izradio Ekonomski fakultet. Na upit Ivice Boljata (HSLS) �to je s rokovima i planovima, odnosno s gradskim projektima, Kata�i� je odgovorio kako se na projektu Gradske luke radi i da �e se ve� u prvoj polovici idu�e godine raspisati natje�aji za viziju �eljezni�kog terminala, pristupne � dr�avne ceste luci i utvr�ivanje potencijala obalnog dijela grada, �to je pretpostavka za integralni natje�aj. Dodao je kako je za Ujevi�evu ulicu napravljen konzervatorski elaborat, da su stvorene pretpostavke za urbanisti�ki natje�aj u Biha�koj i Mand�erovoj ulici po�etkom idu�e godine. Pritom je istakao kako u gradu treba definirati turizam, odnosno koliko hotela �e se graditi i gdje. Jak�a Marasovi� (HNS) je ukazao na problem parkinga. Spomenuo je tako naselja poput Mertojaka koja su dobila nagrade, a nema se gdje parkirati auto, te je zaklju�io kako se u Splitu na tome ne radi ni�ta. Na kraju je ipak sa velikom ve�inom glasova usvojena informacija o stanju u prostoru.
         

Nakon toga, uz manje polemike usvojen je i Detaljni plan ure�enja dijela podru�ja Dra�evac. Eduard Kata�i� je pojasnio da je izme�u ostalog plan bio na javnom uvidu, te da se radi o gospodarskoj zoni sa zanatsko-proizvodno-skladi�nom namjenom. Ivo �imunovi� (HSU) je upozorio da ovakva individualna rje�enja nose opasnost za ostatak prostora. Veljan Radojkovi� je naveo da se odstupa od pravilnika, te da inspekcija mo�e vratiti plan gradu, jer je pravilo da se vi�e ne rade detaljni planovi koji pokrivaju samo jednu gra�evinsku markicu. On je ipak podr�ao plan jer se radi o gospodarskoj zoni. S tim u vezi je i Boljat izraziop �aljenje �to se nema uvida u to za�to su neki drugi planovi poni�teni kako bi se izvukle pouke. U tom smislu je upitao i kakav je status pro�elnika odjela za urbanizam, izraziv�i nezadovoljstvo �to je Ivana Boji� ve� vi�e od godinu dana vr�iteljica du�nosti, te bojazan da bi to sutra mogla biti osnova za poni�tenje plana. Gradona�elnik Miroslav Buli�i� je kazao kako je nu�no usvojiti plan jer to tra�i �ivot. Plan je na kraju velikom ve�inom glasova i usvojen.

   

Uz sporenje samo oko tehnike naplate Vije�e je usvojilo odluku o pla�anju spomeni�ke rente u povijesnoj jezgri grada. To je prvi put da se u Splitu donosi takva odluka, sa ciljem uprihodovanja sredstava koja bi se koristila za o�uvanje i obnovu spomenika kulture. Odluka, koja je donesena jednoglasno, stupit �e na snagu 1. sije�nja idu�e godine, a prema procjeni grad bi s tog osnova idu�e godine trebao uprihodovati 7,3 milijuna kuna. Renta �e se napla�ivati prema veli�ini prostora, ali i s osnova prihoda od gospodarske djelatnosti. Rentu �e ubudu�e pla�ati svi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit koji obavljaju gospodarsku djelatnost u objektima progla�enima kulturnim dobrom ili u onima koji se nalaze na podru�ju za�ti�ene kulturno-povijesne cjeline. Zakonom je utvr�ena visina rente u rasponu od 3 do 10 kuna / m2, a. Vije�e je pak odlu�ilo da �e pet kuna pla�ati oni koji gospodarsku djelatnost obavljaju u objektima kulturnog dobra, �etiri kune oni koji rade u objektima koji se nalaze u kulturno-povijesnoj cjelini zone A, dok �e tri kune pla�ati oni koji rade u kulturno-povijesnoj cjelini zone B. Zona A obuhva�a podru�je unutar granica Ban Mladenove, Mato�i�eve, Sinjske i Zagreba�ke ulice. Zona B je unutar granica odre�enih Spin�i�evom, Pupa�i�evom, Palmoti�evom, Barakovi�evom, Matice hrvatske, Savskom, Slobode, Ma�urani�evim �etali�tem, Putem Plokita i Tr��anskom. Izvan tih granica renta se ne�e napla�ivati. Prema podacima o obveznicima pla�anja komunalne naknade u podru�ju kulturno-povijesne cjeline I zone ima 77.000 m2 poslovnog prostora, te bi spomeni�ka renta iznosila godi�nje 3,6 milijuna kuna. Kao kulturno dobro evidentirano je 400 objekata, pa bi za oko 10.000 m2 renta godi�nje iznosila 600.000 kuna. U II zoni ima 220.000 m2, pa bi renta godi�nje iznosila 7,9 milijuna kuna. Renta je zajedni�ki prihod lokalne samouprave i dr�ave. Pritom 60 posto pripada gradu, a 40 posto dr�avi, �to za grad onda iznosi procijenjenih 7,3 milijuna kuna. Na sli�ne prijedloge Davora Lasi�a i Zdravke Bo�ikov (HKDU) odlu�eno je da se renta pla�a u mjese�nim obrocima do 15. u mjesecu, a na osnovi godi�njeg obra�una. Prijedlog Miroslava Leroti�a (HSS) da se na pla�anje rente obve�u i udruge i politi�ke stranke �iji se prostori nalaze u tim zonama, predlagatelj nije prihvatio jer nisu u skladu sa zakonom. Me�utim, prihva�en je prijedlog Veljana Radojkovi�a da Poglavarstvo ubudu�e gradske prostore u tom podru�ju daje isklju�ivo gospodarskim subjektima, jer �e se renta mo�i ubirati po dva osnova, a ne da se i dalje spomeni�ka ba�tina financira iz gradskog prora�una.
     

Vije�e je potom odlu�ilo da se prijedlozi odluka o opskrbi toplinskom energijom i o osiguranju sredstava za sanaciju toplane �Blatine� i privremenom upravljanju za sezonu grijanja 2004/2005. godine odgode za narednu sjednicu. Nakon toga usvojena je odluka o komunalnim djelatnostima koje se obavljaju s osnove koncesije, a koja se odnosi na prijevoz pokojnika. Nakon kra�e polemike o kriterijima usvojeno je i rje�enje o povjeravanju komunalnih poslova odr�avanja i upravljanja javnom rasvjetom za period od �etiri godine. Ivica Boljat je u raspravi kazao kako su kriteriji takvi da ni najbolja svjetska tvrtka ne bi dobila posao pored onih koji ga ve� dobivaju. On smatra da bi cijena trebala biti klju�ni kriterij. S njegovom ocjenom se slo�io i Josip Milat, a Jozo Bali� (HDZ) je ukazao na to da je �Ra�a rasvjeta� imala ni�u cijenu od �SEM�-a. �lan Poglavarstva zadu�en za komunalne poslove Branko Tonkovi� je kazao da je natje�aj raspisan po postoje�em pravilniku te izrazio mi�ljenje da je �Ra�a rasvjeta� i�la s damping cijenama. Na to mu je Bla�evi� Ton�i (HSLS) kazao kako je i �SEM� i�ao sa cijenama 20 posto ni�im od prosje�nih. Gradona�elnik Buli�i� je potom ustvrdio da grad ima koncesionara koji je protekle �etiri godine radio dobro, koji smanjuje cijenu, vr�i pobolj�anja u prostoru, te kako smatra da je napravljen dobar izbor. Boljat je na to predlo�io da se ovo pitanje odgodi za �est mjeseci, raspi�e novi natje�aj, a na temelju novog pravilnika. Vije�e me�utim nije prihvatilo taj prijedlog, a prijedlog Poglavarstva o dodjeli posla SEM-u je prihva�en ve�inom glasova.



Nakon toga je do�lo do velike i �ustre rasprave o povjeravanju komunalnih poslova odr�avanja nerazvrstanih cesta na podru�ju grada s prate�om prometnom signalizacijom za idu�e �etiri godine. Polemiku je potakao Veljan Radojkovi� prijedlogom da se odgodi sklapanje ugovora s �Cestarom� dok grad ne ra��isti odnos s tom tvrtkom. On smatra problemati�nim to �to �Cestar� potra�uje 8-10 milijuna kuna od grada s osnova zateznih kamata, te zaklju�uje kako je apsurdno da grad sklapa posao s nekim s kim je u sporu. Pritom smatra da se �Cestar� treba pona�ati kao i tvrtka �Point� koja je odustala od svojih zahtjeva po osnovi kamata te je dobila posao. Na to je reagirao Luka Podrug (H�SP) nazvav�i prijedlog Radojkovi�a reketom. �okiran sam. Radojkovi� javno priznaje reket. On ho�e kazniti �Cestara�. Ovo se radi, ali se rijetko javno ka�e� rekao je Podrug.. Na to mu je Radojkovi� odgovorio kako se ne treba snebivati, jer je njegov prijedlog u interesu grada, te da je �nedopustivo da grad s nekim, s kim je u sporu i tko ne misli odustati, sklapa nove poslove�. Naklonost prema prijedlogu Poglavarstva izrazio je Jak�a Marasovi�, te da ne bi �urio s potpisivanjem ugovora prije nego se ra��isti stvar. Podrug je na to kazao kako treba raspravljati o kvaliteti ponude i rada �Cestara�, zaklju�iv�i da natje�aj treba provesti, a ra�une rje�avati posebno, a ne ucjenjivati. Marko Skejo (H�SP) je kazao kao je �Cestar� specijalizirana firma za tu vrstu radova, te da s tim ne treba mije�ati postojanje spora s gradom. Ivica Boljat je istakao kako osim nepla�enih poslova postoje i oni koje je �Cestar� odradio, a da nisu evidentirani. S druge strane on se sla�e da su zatezne kamate ve�e od realnih tro�kova. S obzirom na slo�enost problema on je, spominju�i kako je gradona�elnik i �lan nadzornog odbora �Cestara� zatra�io od Miroslava Buli�i�a da pojasni odnose grada i te tvrtke. Gradona�elnik je kazao da je u NO �Cestara� posljednje tri godine i da u tom periodu ta tvrtka nema potra�ivanja prema gradu. �Problemi su iz 1995., 1996., odnosno u vremenu od 1994. do 2001. godine, kada su stvoreni dugovi u visini 20-ak milijuna kuna, od �ega je dio kompenziran� rekao je Buli�i�, dodav�i da se dug poku�ao rije�iti sa dodjelom 730 m2 zemlji�ta, ali se to nije uspjelo jer je to zemlji�te bilo u povratu. Radojkovi� je tada predbacio Buli�i�u da je u vrijeme nastanka duga bio zamjenik gradona�elnika zadu�en za komunalu, na �to mu je Buli�i� odgovorio da je i on, Radojkovi�, tada bio dogradona�elnik. �lan Poglavarstva zadu�en za financije Zdravko Muli� je tada naveo kako je neprihvatljivo da se �Cestaru� plate zatezne kamate, jer bi onda i �Point� do�ao sa potra�ivanjem od prije tri godine. �Postoji i poslovni moral. U mojih 35 godina rada nikada nikome nisam platio zateznu kamatu� rekao je Muli� dodaju�i da kod �Cestara� nema poslovnog morala, ali da je grad ipak gotovo do�ao do obostrano prihvatljivog rje�enja. On je potom rekao kako je rije� o najpovoljnijoj situaciji u kojoj je grad du�an, te da se to treba iskoristiti i poku�a rije�iti stvar. Taj istup, te podatak da je Buli�i� �lan NO �Cestara� potakli su Miroslava Leroti�a (HSS) da upita poglavare za�to vije�nicima name�u dono�enje nemoralnih odluka. Davor Lasi� je istakao da je najve�i nemoral do�i na Gradsko vije�e i tra�iti spas od vije�nika, dok istovremeno gradona�elnik sjedi na dvije stolice. On je predlo�io da se vije�u predo�i prijedlog sporazuma izme�u grada i �Cestara� sa prikazom me�usobnih dugovanja i potra�ivanja, te da se rasprava odgodi za sedam dana. Nakon �to je Radojkovi� taj prijedlog ocijenio maksimalno kompromisnim i prihvatljivim vije�e je dono�enje odluke o ovom pitanju odgodilo za narednu sjednicu.

           

U nastavku sjednice vije�e je osnovalo Privremenu komisiju za pripremu, izradu, te predlaganje Programa rada Gradskog vije�a za 2005. godinu. Vije�e je utvrdilo i prijedlog za imenovanje sudaca porotnika Op�inskog i �upanijskog suda u Splitu, te bez ve�e rasprave imenovalo Josipa Alajbega, tajnika Sveu�ili�ta, kojeg je kandidirao HDZ, za predstavnika Splita u saborskom Odboru za lokalnu i podru�nu (regionalnu) samoupravu. Potom je donesena odluka da se odgodi rasprava o aktualnom trenutku splitskog sporta, odnosno o upravljanju sportskim objektima, te je zaklju�eno da se krajem mjeseca odr�i tematska rasprava, na koju bi bili pozvani svi relevantni predstavnici sportskih udruga i saveza. Vije�nik Dabro je pritom upozorio da je ova tema bila predvi�ena jo� u sije�nju, pa se stalno odla�e za tematsku raspravu, �ime se do�lo do kraja godine. Nakon toga je uslijedila rasprava o radu Gradskog vije�a i njegovih radnih tijela. Uz brojne sugestije kako popraviti rad, bilo je i dosta kritike, pa i negativnih ocjena rada, kako Vije�a, tako i vije�nika. Davor Lasi� je izme�u ostalog kazao kako je materijal koji je poslu�io kao predlo�ak za raspravu simpati�an, ali nepotpun. Luka Podrug je ocijenio sramotnim da nisu odr�ane sve planirane sjednice, te da je predlo�eni izvje�taj najbolji svjedok pora�avaju�eg stanja u Vije�u. Dodao je kako je nevjerojatno i nezapam�eno da se jednu stranku sprje�ava da proporcionalno uspjehu na izborima bude zastupljena u odborima, a upravo H�SP, iako ima dva vije�nika nije zastupljena ni u jednom odboru. Zato je na kraju radu vije�a dao ��istu nulu�. Zdravku Bo�ikov (HKDU) je zasmetalo �to u materijalu nema ni�ta o lo�em radu Vije�a, nego se samo �peru u�i nama vije�nicima�. Jak�a Marasovi� se slo�io s kriti�kim ocjenama rada Vije�a, ali je kazao kako je bilo te�ko raditi u uvjetima kada postoje dvije opcije i tri gradona�elnika. �Pravo je �udo da se sve odr�alo� rekao je Marasovi�, dodav�i kako ga je zasmetalo to �to Podrug kao uzor rada Vije�a spominje period od 1993. do 1997. godine, kada su �pod naputkom Tu�mana, a operativom Sanadera petorica vije�nika pre�la u HDZ. To mi je bila velika poduka o demokraciji� rekao je Marasovi�. Dabro je dodao kako je srame�ljivo prikazana blokada rada nekih odbora. Milat je ocijenio kako je na �alost bilo va�no tko, a ne �to govori. On odgovornim smatra Poglavarstvo koje je �esto kasnilo s materijalima, ali i same vije�nike koji nisu dovoljno pritiskali Poglavarstvo. Njemu je tako�er zasmetalo �to �Podrug dr�i predavanje o demokraciji, a kada je do�ao na vlast bio je isklju�iv�. Spomenuo je i da je oporba imala inicijativu da sru�i sada�nju vlast, ali da joj to nije po�lo za rukom. Na kraju je zatra�io da se odgovori na pitanja vije�nika moraju dostaviti do idu�e sjednice. Duje Marasovi� (HDZ) je rad vije�a i vije�nika ocijenio nulom. �Vije�nici su nekompetentni i neodgovorni i nisu pokazali zrelost za voditi ovaj grad. Dominirale su 'teoretske' rasprave u kojima su prednja�ili oni koji nikad nisu ponijeli teret odlu�ivanja, pa se tako nije ni raspravljalo u interesu grada� rekao je Marasovi�. Bo�ka �ore (SDP) je replicirala Podrugu i Duji Marasovi�u. �Podrug nikada nije ostao sjediti do kraja sjednice, a Marasovi� je danas do�ao u 16,00 sati da nam odr�i moralnu prediku� rekla je �ore, dodav�i kako treba spomenuti i sjednicu Vije�a u Anconi i to kako su neki vije�nici dozvolili da budu izmanipulirani. Ivica Boljat je kao pozitivno u ovom mandatu vidio to �to nitko nije, kao �to je to bilo prije, do�ao nekome i ponudio mu 40.000 DEM ako glasa za neku stvar.

              

Nakon �to je Nikola �imunovi� (SDP) kao jedan od predlagatelja (unato� protivljenju supredlagatelja Josipa Milata) povukao s rasprave razmatranje rje�enja o tro�noj zgradi u Plinarskoj 28, vije�nici su razmotrili tromjese�ni izvje�taj o radu Poglavarstva. Potom su podr�ali prijedlog Poglavarstva o potra�ivanju jedne tre�ine vrijednosti imovine koja je u povratu.. Odluku je podr�ala velika ve�ina vije�nika, iako je u raspravi bilo i druga�ijih stavova. Tako je Luka Podrug smatrao da se ne treba napla�ivati jedna tre�ina jer se ona prebija sa izgubljenom dobiti za vrijeme nekori�tenja imovine. Pritom je navedeno da su neki od grada dobili povrat bez pla�anja jedne tre�ine, a da su neki na sudu dobili spor s tim u vezi. Ipak je prevagnulo mi�ljenje da treba naplatiti razliku u porastu cijene ako je ona rezultat ulaganja grada.

                     

Nakon toga je uslijedila rasprava o prijedlogu Luke Podruga da se nadle�nim dr�avnim institucijama, odnosno Hrvatskom Saboru predlo�i op�a amnestija svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Podrug je na sjednici jo� jednom pojasnio kako njegov zahtjev nije politi�ki motiviran, ve� se radi o poticanju dono�enja �ina milosti. �Amnestija nije ni lijeva ni desna, sve normalne dr�ave amnestijom zavr�avaju ratove. Ovim bi se umnogome pripomoglo smirivanju stanja u zemlji� kazao je Podrug dodaju�i da na kraju o prijedlogu ionako odlu�uje Sabor, te da bi iz amnestije bila izuzeta ona djela na koja se oprost po me�unarodnom pravu ne mo�e primijeniti. Osim toga, on se pozvao na to da je Vije�e na svojoj 4. sjednici, jo� 12. listopada 2001. godine jednoglasno usvojilo zaklju�ak kojim Gradsko vije�e preko legitimnih institucija Republike Hrvatske pokre�e postupak amnestije za sve branitelje. On je podsjetio da su zaklju�ak iz 2001. godine zajedno pisali HDZ i HSS. U tom smislu je istakao da je nova inicijativa zapravo samo podsjetnik vije�nicima da je prijedlog ve� usvojen, ali ne i realiziran. U obrazlo�enju je osim toga istakao nu�nost dono�enja takvog akta, jer je �na prijedlog i pod pritiskom me�unarodne zajednice� donesen sli�an za �pripadnike agresorskih formacija i to usred ratnih zbivanja�. Podrug smatra da je �nedopustivo i nezabilje�eno u ljudskoj povijesti da se op�i oprost da agresoru, a uskrati �rtvi�. Pritom je spomenuo da je protiv pripadnika HV-a podneseno preko 4000 prijava. S druge strane, ka�e Podrug, �Stanimirovi�, D�akula i mnoge druge vo�e pobune su u ministarstvima i na drugim du�nostima�. On smatra da je i ako je Sabor donese, amnestija �zaka�njela jer je 1996. godine dana onima koji su ru�ili Vukovar i pjevali kako �e biti mesa jer �e se klati Hrvate�. Josip Milat je kazao kako ima osje�aj da su u pozadini prijedloga ipak ideolo�ke konotacije, dodav�i da se u Saboru upravo vodi rasprava o pravima branitelja, te da �e se najvjerojatnije konsenzusom usvojiti za�tita u svim njihovim pravima. Dodao je i da rasprave u vezi optu�nica u Haagu ne treba prejudicirati, te je ocijenio da je amnestija preuranjena. Jozo Bali� (HDZ) je kazao da ovakve inicijative treba promatrati u svjetlu ulaska u EU. �To se ti�e i zlo�ina i obaveza koje je Hrvatska preuzela u suradnji s Haa�kim sudom. Stoga ovo pitanje ne spada u djelokrug rada ovog Vije�a. HDZ se kontinuirano zala�e za sankcioniranje zlo�ina� rekao je Bali� dodav�i da njegova stranka u ovom trenutku ne mo�e podr�ati ovakav prijedlog. On je pojasnio da su politika i �ivot definirani dru�tvenim odnosima, te da odustajanje od ove inicijative ne zna�i odustajanje od braniteljskih prava. Govore�i u ime HSLS-a Petar Krolo je kazao kako je temelj za amnestiju zakon iz 1996. godine. �Temeljem njega se mo�e kazati da je zakon za sve jednak. Za nas bi bilo prihvatljivo da se primjeni, uz primjenu i odredbe sadr�ane u �lanku tre�em, u kojem se navode izuzeci� rekao je Krolo. Nakon toga se pri�lo glasanju, pri �emu je pet vije�nika bilo za Podrugov prijedlog, pet je bilo protiv, a devet ih je bilo suzdr�ano. �Ovaj prijedlog se ne prihva�a, ali staru odluku moramo provesti� rekao je predsjednik Vije�a Josip Gotovac (LS).

         

Zadnja to�ka dnevnog reda (jer je nakon nje odlu�eno da se preostale �etiri prebace za idu�u sjednicu) bila je posve�ena raspravi o prijedlogu podizanja spomen-obilje�ja nevinim �rtvama partizanskog terora, strijeljanim 2. i 15. studenog 1944. godine. Naime, Luka Podrug je predlo�io da se 38-orici Spli�ana, �nevinih �rtava komunisti�kog terora�, strijeljanih nakon oslobo�enja Splita 1944. godine, na Lovrincu postavi spomen plo�a. Podrug je u svom prijedlogu naveo imena 38-ice Spli�ana ustvrdiv�i da se �njihovu mu�eni�ku smrt ne smije predati zaboravu�, jer je rije� o �rodoljubima koji su likvidirani samo zato �to su bili Hrvati�. Usmeno obrazla�u�i prijedlog Podrug je dodao kako i Vlada danas otkupljuje zemlji�te na Bleiburgu, da Nijemci imaju svoje groblje na Lovrincu, te da stoga i �38 na�ih sugra�ana zaslu�uje da im se postavi spomen obilje�je�. Obrazla�u�i da se radi o nevinim �rtvama, on je partizansko oslobo�enje Splita usporedio s osloba�anjem Iraka od strane Amerikanaca. Nikola �imunovi� (SDP) se usprotivio da se jedan period kada je oslobo�en Split naziva razdobljem partizanskog terora. �Ljudski i humano je postaviti spomen obilje�je, ali podizanje spomenika kao �rtvama terora je instrumentalizacija� rekao je �imunovi�. Na�a Krni� (SDP) je zamjerila na formulaciji �partizanski teror� u nazivu to�ke dnevnog reda. Ona smatra da se nije htio odati pijetet �rtvama, nego po�ast onima koji su vr�ili teror. Na to da su u Sloveniji podigli sli�an spomenik, ona je podsjetila �to se dogodilo sa spomenicima NOB-a i rekla kako u tom smislu ne treba Hrvatsku uspore�ivati sa Slovenijom jer tamo spomenici NOB-u nisu sru�eni. Veljan Radojkovi� je kazao da je antifa�izam zapisan i u Ustavu. Podsjetio je na zloupotrebe, pa �ak i za vrijeme procesije svetog Duje, koja se iskoristila za �itanje imena �rtava. �Svaka �rtva ima pravo na ozna�avanje, ali je sporno Podrugovo obrazlo�enje� rekao je Radojkovi�. Krolo je rekao da je rat zavr�en, te da sve �rtve imaju pravo na obilje�je. �To �to su se �inili zlo�ini s obje strane ne umanjuje zna�aj antifa�izma i oslobodila�ki karakter NOB-a. Zato se ni�ta ne�e dogoditi ako se napravi obilje�je 38-orici gra�ana Splita� rekao je Krolo. On je dodao kako bi �rtve i ocjenu o njima trebalo prepustiti povjesni�arima, te da, po�to se bavio i ovim slu�ajem, zan da je me�u 38-oricom ubijenih bilo i �kolateralnih� �rtava. Nagla�avaju�i kako samostalnosti Hrvatske ne bi bilo da je nije vodio partizan i komunist Franjo Tu�man, te da bi se ona te�e obranila, Jozo Bali� je kazao da je problem �to ljevica poistovje�uje svoju poziciju s antifa�izmom, te da se radi o isklju�ivosti koja dovodi do netolerancije. Ante Martinis (SDP) se kao i svi ostali vije�nici slo�io da se �rtvama treba odati pijetet, te da je dosta igara sa partizanima i usta�ama, jer se to uglavnom koristi za predizborne poene. Josip Milat je tako�er rekao da se radi o politizaciji, ocijeniv�i da Talijani, Nijemci, usta�e i �etnici u Splitu zasigurno nisu bili osloboditelji, niti su to bili po�teni, �asni ljudi i rodoljubi. Po�to je u raspravi spomenuto da svi ubijeni nisu bili samo Hrvati, Podrug se izvinio i rekao da je bilo i Srba, ali je nastavljaju�i replicirati kazao kako je o�ito da je 2500 spomenika NOB-u bilo previ�e, te da vjerojatno nisu imali gra�evinsku dozvolu pa su i zaslu�ili da budu sru�eni. Jak�a Marasovi� je kazao kako ne prihva�a naslov to�ke, te da predla�e da se prijedlog proslijedi Povjerenstvu za imena ulica i trgova, s tim da se ne podigne spomenik, nego obilje�je, �jer, zna se kome se di�e spomenik�. Prijedlogu se usprotivila Bo�ikov, koja je dodala da spomen obilje�je treba biti li�eno ostra��enosti. Boljat je kazao kako je dobro �to svi priznaju da su na obje strane u ratu bile �rtve, a ne samo na pobjedni�koj. On je kazao kako nije istina da nije bilo su�enja, �mada je u takvim okolnostima bilo malo �ansi za optu�ene�. Stoga je on da se postavi obilje�je bez kvalifikacije je li netko nevin. Uz to je predlo�io podizanje spomenika u gradu �rtvama terora svih re�ima. Nakon rasprave Radojkovi� je kazao kako uz Podrugovo obrazlo�enje SDP ne�e biti za spomen obilje�je. Tada je Leroti� predlo�io da se mjesto ukopa dostojanstveno obilje�i, bez govora mr�nje i spominjanja terora, revan�izma i osvete, �to bi dovelo do daljnjih podjela. SDP-ovci su pak odbili mogu�nost izglasavanja ovakve odluke pod nazivom to�ke dnevnog reda u kojoj se govori o partizanskom teroru i uz pisano obrazlo�enje kakvo je dao Podrug. Predlo�ili su da se odluka donese konsenzusom na idu�oj sjednici pod novom to�kom bez ideolo�kih primjesa. To je predlo�io i gradona�elnik Buli�i�. Ve�ina vije�nika ipak nije bila za to. Do konsenzusa nije do�lo ni nakon kra�e stanke. Izvan vije�nice su za vrijeme glasanja ostali Jak�a Marasovi� i Goran Kursar (Libra). Sa 10 glasova za podr�an je prijedlog Luke Podruga da se postavi spomen obilje�je. Me�u tih deset vije�nika (H�SP-a, HKDU-a, HP-a, HDZ-a i HSLS-a) bio je i Jak�a Baloevi� (HSS). Protiv je bilo sedam vije�nika, dok su dva bila suzdr�ana. Stoga se o prijedlogu SDP-a nije ni glasalo. Potom je izglasan i prijedlog Ivice Boljata da se podigne spomenik stradalima od nositelja mo�i ili vlasti ma koja ona bila.

Po�etak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vije�e
i Poglavarstvo
Slu�beni glasnik
Natje�aji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna doga�anja
GIS za gra�ane
Strasbur�ki klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama mo�ete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vije�a grada Splita.