Sjednice Gradskog vijeća  



08.11.2004.


Kasno navečer završila 30. sjednica Gradskog vijeća

Nakon jedanaest sati duge i polemične rasprave večeras je poslije 20,00 sati završena 30. sjednica Gradskog vijeća. Da se sjednica završi u trećem pokušaju pomogla je činjenica da su vijećnici čak sedam točaka dnevnog reda, od 25, koliko im je bilo preostalo za raspravu, prebacili za narednu sjednicu, a jednu točku je povukao predlagač. Kako se dio dnevnog reda odnosio na rad Poglavarstva, Gradskog vijeća i radnih tijela, te na politički konotirane inicijative velik dio sjednice je protekao u polemičkim raspravama, primjedbama na nerad i nekompetentnost, te optužbama iz redova oporbe na nesposobnost pa čak i traženje odstupa sadašnjih vršitelja vlasti.



Tako je, prije nego je i počela rasprava po dnevnom redu došlo do polemike između Josipa Milata (SDP) i dijela vijećnika, a vezano za usvajanje zapisnika sa 28. sjednice vijeća. Milat je tražio da se u zapisnik unese i njegovo izdvojeno mišljenje o nezakonitoj odluci o građenju Obrtničke škole, te je u tu svrhu priložio i određene dokumente kako bi potkrijepio svoju tvrdnju. Prihvaćeno je ipak mišljenje da je sasvim dovoljno to što je u zapisniku zabilježeno njegovo protivljenje, te da bi prihvaćanje Milatovog prijedloga bio nepotreban presedan. U polemičnom tonu je nastavljeno i kada se prešlo na dnevni red. Već na samom početku, prilikom rasprave o Izvješću o stanju u prostoru Grada (od 1. lipnja 2003. do 22. srpnja 2004. godine) i analizi izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja, bilo je niz kritičkih opservacija. Tako je Davor Lasić (HDZ), istupajući u ime kluba HDZ-a, govorio o stalnom ponavljanju grešaka iz kojih je korist izvlačio samo građevinski lobi. «Dobili smo stambene jedinice bez zelenila, vrtića, vizura i ostalih sadržaja. Dobili smo urbanistički kaos. Mislim da ovo treba skinuti s dnevnog reda, te da treba posebno raspraviti organizaciju rada u urbanizmu» zaključio je Lasić. Mate Dabro (HP) je upozorio na zakonsku obavezu da se izvještaj raspravlja svake dvije godine. Kako je to zadnji put napravljeno u svibnju 2003. on je zapitao je li današnja rasprava sukladna zakonu. Uvodničar, Eduard Katačić, član Poglavarstva zadužen za urbanizam je kazao kako je novim zakonom uvedena obaveza za naredne četiri godine, a da je namjera Poglavarstva bila da se s obzirom na poteškoće i zadatke koji predstoje Program nadopuni. Pritom je rekao kako se tu radi uglavnom o željama građana i investitora, ali da Split nema pravih investicija koje bi pokretale razvoj. Na primjedbu da je nejasna strategija on je kazao kako je grad isprofilirao svoje usmjerenje, između ostalog i kroz strategiju koju je izradio Ekonomski fakultet. Na upit Ivice Boljata (HSLS) što je s rokovima i planovima, odnosno s gradskim projektima, Katačić je odgovorio kako se na projektu Gradske luke radi i da će se već u prvoj polovici iduće godine raspisati natječaji za viziju željezničkog terminala, pristupne – državne ceste luci i utvrđivanje potencijala obalnog dijela grada, što je pretpostavka za integralni natječaj. Dodao je kako je za Ujevićevu ulicu napravljen konzervatorski elaborat, da su stvorene pretpostavke za urbanistički natječaj u Bihaćkoj i Mandžerovoj ulici početkom iduće godine. Pritom je istakao kako u gradu treba definirati turizam, odnosno koliko hotela će se graditi i gdje. Jakša Marasović (HNS) je ukazao na problem parkinga. Spomenuo je tako naselja poput Mertojaka koja su dobila nagrade, a nema se gdje parkirati auto, te je zaključio kako se u Splitu na tome ne radi ništa. Na kraju je ipak sa velikom većinom glasova usvojena informacija o stanju u prostoru.
         

Nakon toga, uz manje polemike usvojen je i Detaljni plan uređenja dijela područja Dračevac. Eduard Katačić je pojasnio da je između ostalog plan bio na javnom uvidu, te da se radi o gospodarskoj zoni sa zanatsko-proizvodno-skladišnom namjenom. Ivo Šimunović (HSU) je upozorio da ovakva individualna rješenja nose opasnost za ostatak prostora. Veljan Radojković je naveo da se odstupa od pravilnika, te da inspekcija može vratiti plan gradu, jer je pravilo da se više ne rade detaljni planovi koji pokrivaju samo jednu građevinsku markicu. On je ipak podržao plan jer se radi o gospodarskoj zoni. S tim u vezi je i Boljat izraziop žaljenje što se nema uvida u to zašto su neki drugi planovi poništeni kako bi se izvukle pouke. U tom smislu je upitao i kakav je status pročelnika odjela za urbanizam, izrazivši nezadovoljstvo što je Ivana Bojić već više od godinu dana vršiteljica dužnosti, te bojazan da bi to sutra mogla biti osnova za poništenje plana. Gradonačelnik Miroslav Buličić je kazao kako je nužno usvojiti plan jer to traži život. Plan je na kraju velikom većinom glasova i usvojen.

   

Uz sporenje samo oko tehnike naplate Vijeće je usvojilo odluku o plaćanju spomeničke rente u povijesnoj jezgri grada. To je prvi put da se u Splitu donosi takva odluka, sa ciljem uprihodovanja sredstava koja bi se koristila za očuvanje i obnovu spomenika kulture. Odluka, koja je donesena jednoglasno, stupit će na snagu 1. siječnja iduće godine, a prema procjeni grad bi s tog osnova iduće godine trebao uprihodovati 7,3 milijuna kuna. Renta će se naplaćivati prema veličini prostora, ali i s osnova prihoda od gospodarske djelatnosti. Rentu će ubuduće plaćati svi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit koji obavljaju gospodarsku djelatnost u objektima proglašenima kulturnim dobrom ili u onima koji se nalaze na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Zakonom je utvrđena visina rente u rasponu od 3 do 10 kuna / m2, a. Vijeće je pak odlučilo da će pet kuna plaćati oni koji gospodarsku djelatnost obavljaju u objektima kulturnog dobra, četiri kune oni koji rade u objektima koji se nalaze u kulturno-povijesnoj cjelini zone A, dok će tri kune plaćati oni koji rade u kulturno-povijesnoj cjelini zone B. Zona A obuhvaća područje unutar granica Ban Mladenove, Matošićeve, Sinjske i Zagrebačke ulice. Zona B je unutar granica određenih Spinčićevom, Pupačićevom, Palmotićevom, Barakovićevom, Matice hrvatske, Savskom, Slobode, Mažuranićevim šetalištem, Putem Plokita i Tršćanskom. Izvan tih granica renta se neće naplaćivati. Prema podacima o obveznicima plaćanja komunalne naknade u području kulturno-povijesne cjeline I zone ima 77.000 m2 poslovnog prostora, te bi spomenička renta iznosila godišnje 3,6 milijuna kuna. Kao kulturno dobro evidentirano je 400 objekata, pa bi za oko 10.000 m2 renta godišnje iznosila 600.000 kuna. U II zoni ima 220.000 m2, pa bi renta godišnje iznosila 7,9 milijuna kuna. Renta je zajednički prihod lokalne samouprave i države. Pritom 60 posto pripada gradu, a 40 posto državi, što za grad onda iznosi procijenjenih 7,3 milijuna kuna. Na slične prijedloge Davora Lasića i Zdravke Božikov (HKDU) odlučeno je da se renta plaća u mjesečnim obrocima do 15. u mjesecu, a na osnovi godišnjeg obračuna. Prijedlog Miroslava Lerotića (HSS) da se na plaćanje rente obvežu i udruge i političke stranke čiji se prostori nalaze u tim zonama, predlagatelj nije prihvatio jer nisu u skladu sa zakonom. Međutim, prihvaćen je prijedlog Veljana Radojkovića da Poglavarstvo ubuduće gradske prostore u tom području daje isključivo gospodarskim subjektima, jer će se renta moći ubirati po dva osnova, a ne da se i dalje spomenička baština financira iz gradskog proračuna.
     

Vijeće je potom odlučilo da se prijedlozi odluka o opskrbi toplinskom energijom i o osiguranju sredstava za sanaciju toplane «Blatine» i privremenom upravljanju za sezonu grijanja 2004/2005. godine odgode za narednu sjednicu. Nakon toga usvojena je odluka o komunalnim djelatnostima koje se obavljaju s osnove koncesije, a koja se odnosi na prijevoz pokojnika. Nakon kraće polemike o kriterijima usvojeno je i rješenje o povjeravanju komunalnih poslova održavanja i upravljanja javnom rasvjetom za period od četiri godine. Ivica Boljat je u raspravi kazao kako su kriteriji takvi da ni najbolja svjetska tvrtka ne bi dobila posao pored onih koji ga već dobivaju. On smatra da bi cijena trebala biti ključni kriterij. S njegovom ocjenom se složio i Josip Milat, a Jozo Balić (HDZ) je ukazao na to da je «Rađa rasvjeta» imala nižu cijenu od «SEM»-a. Član Poglavarstva zadužen za komunalne poslove Branko Tonković je kazao da je natječaj raspisan po postojećem pravilniku te izrazio mišljenje da je «Rađa rasvjeta» išla s damping cijenama. Na to mu je Blažević Tonči (HSLS) kazao kako je i «SEM» išao sa cijenama 20 posto nižim od prosječnih. Gradonačelnik Buličić je potom ustvrdio da grad ima koncesionara koji je protekle četiri godine radio dobro, koji smanjuje cijenu, vrši poboljšanja u prostoru, te kako smatra da je napravljen dobar izbor. Boljat je na to predložio da se ovo pitanje odgodi za šest mjeseci, raspiše novi natječaj, a na temelju novog pravilnika. Vijeće međutim nije prihvatilo taj prijedlog, a prijedlog Poglavarstva o dodjeli posla SEM-u je prihvaćen većinom glasova.



Nakon toga je došlo do velike i žustre rasprave o povjeravanju komunalnih poslova održavanja nerazvrstanih cesta na području grada s pratećom prometnom signalizacijom za iduće četiri godine. Polemiku je potakao Veljan Radojković prijedlogom da se odgodi sklapanje ugovora s «Cestarom» dok grad ne raščisti odnos s tom tvrtkom. On smatra problematičnim to što «Cestar» potražuje 8-10 milijuna kuna od grada s osnova zateznih kamata, te zaključuje kako je apsurdno da grad sklapa posao s nekim s kim je u sporu. Pritom smatra da se «Cestar» treba ponašati kao i tvrtka «Point» koja je odustala od svojih zahtjeva po osnovi kamata te je dobila posao. Na to je reagirao Luka Podrug (HČSP) nazvavši prijedlog Radojkovića reketom. Šokiran sam. Radojković javno priznaje reket. On hoće kazniti «Cestara». Ovo se radi, ali se rijetko javno kaže» rekao je Podrug.. Na to mu je Radojković odgovorio kako se ne treba snebivati, jer je njegov prijedlog u interesu grada, te da je «nedopustivo da grad s nekim, s kim je u sporu i tko ne misli odustati, sklapa nove poslove». Naklonost prema prijedlogu Poglavarstva izrazio je Jakša Marasović, te da ne bi žurio s potpisivanjem ugovora prije nego se raščisti stvar. Podrug je na to kazao kako treba raspravljati o kvaliteti ponude i rada «Cestara», zaključivši da natječaj treba provesti, a račune rješavati posebno, a ne ucjenjivati. Marko Skejo (HČSP) je kazao kao je «Cestar» specijalizirana firma za tu vrstu radova, te da s tim ne treba miješati postojanje spora s gradom. Ivica Boljat je istakao kako osim neplaćenih poslova postoje i oni koje je «Cestar» odradio, a da nisu evidentirani. S druge strane on se slaže da su zatezne kamate veće od realnih troškova. S obzirom na složenost problema on je, spominjući kako je gradonačelnik i član nadzornog odbora «Cestara» zatražio od Miroslava Buličića da pojasni odnose grada i te tvrtke. Gradonačelnik je kazao da je u NO «Cestara» posljednje tri godine i da u tom periodu ta tvrtka nema potraživanja prema gradu. «Problemi su iz 1995., 1996., odnosno u vremenu od 1994. do 2001. godine, kada su stvoreni dugovi u visini 20-ak milijuna kuna, od čega je dio kompenziran» rekao je Buličić, dodavši da se dug pokušao riješiti sa dodjelom 730 m2 zemljišta, ali se to nije uspjelo jer je to zemljište bilo u povratu. Radojković je tada predbacio Buličiću da je u vrijeme nastanka duga bio zamjenik gradonačelnika zadužen za komunalu, na što mu je Buličić odgovorio da je i on, Radojković, tada bio dogradonačelnik. Član Poglavarstva zadužen za financije Zdravko Mulić je tada naveo kako je neprihvatljivo da se «Cestaru» plate zatezne kamate, jer bi onda i «Point» došao sa potraživanjem od prije tri godine. «Postoji i poslovni moral. U mojih 35 godina rada nikada nikome nisam platio zateznu kamatu» rekao je Mulić dodajući da kod «Cestara» nema poslovnog morala, ali da je grad ipak gotovo došao do obostrano prihvatljivog rješenja. On je potom rekao kako je riječ o najpovoljnijoj situaciji u kojoj je grad dužan, te da se to treba iskoristiti i pokuša riješiti stvar. Taj istup, te podatak da je Buličić član NO «Cestara» potakli su Miroslava Lerotića (HSS) da upita poglavare zašto vijećnicima nameću donošenje nemoralnih odluka. Davor Lasić je istakao da je najveći nemoral doći na Gradsko vijeće i tražiti spas od vijećnika, dok istovremeno gradonačelnik sjedi na dvije stolice. On je predložio da se vijeću predoči prijedlog sporazuma između grada i «Cestara» sa prikazom međusobnih dugovanja i potraživanja, te da se rasprava odgodi za sedam dana. Nakon što je Radojković taj prijedlog ocijenio maksimalno kompromisnim i prihvatljivim vijeće je donošenje odluke o ovom pitanju odgodilo za narednu sjednicu.

           

U nastavku sjednice vijeće je osnovalo Privremenu komisiju za pripremu, izradu, te predlaganje Programa rada Gradskog vijeća za 2005. godinu. Vijeće je utvrdilo i prijedlog za imenovanje sudaca porotnika Općinskog i Županijskog suda u Splitu, te bez veće rasprave imenovalo Josipa Alajbega, tajnika Sveučilišta, kojeg je kandidirao HDZ, za predstavnika Splita u saborskom Odboru za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Potom je donesena odluka da se odgodi rasprava o aktualnom trenutku splitskog sporta, odnosno o upravljanju sportskim objektima, te je zaključeno da se krajem mjeseca održi tematska rasprava, na koju bi bili pozvani svi relevantni predstavnici sportskih udruga i saveza. Vijećnik Dabro je pritom upozorio da je ova tema bila predviđena još u siječnju, pa se stalno odlaže za tematsku raspravu, čime se došlo do kraja godine. Nakon toga je uslijedila rasprava o radu Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela. Uz brojne sugestije kako popraviti rad, bilo je i dosta kritike, pa i negativnih ocjena rada, kako Vijeća, tako i vijećnika. Davor Lasić je između ostalog kazao kako je materijal koji je poslužio kao predložak za raspravu simpatičan, ali nepotpun. Luka Podrug je ocijenio sramotnim da nisu održane sve planirane sjednice, te da je predloženi izvještaj najbolji svjedok poražavajućeg stanja u Vijeću. Dodao je kako je nevjerojatno i nezapamćeno da se jednu stranku sprječava da proporcionalno uspjehu na izborima bude zastupljena u odborima, a upravo HČSP, iako ima dva vijećnika nije zastupljena ni u jednom odboru. Zato je na kraju radu vijeća dao «čistu nulu». Zdravku Božikov (HKDU) je zasmetalo što u materijalu nema ništa o lošem radu Vijeća, nego se samo «peru uši nama vijećnicima». Jakša Marasović se složio s kritičkim ocjenama rada Vijeća, ali je kazao kako je bilo teško raditi u uvjetima kada postoje dvije opcije i tri gradonačelnika. «Pravo je čudo da se sve održalo» rekao je Marasović, dodavši kako ga je zasmetalo to što Podrug kao uzor rada Vijeća spominje period od 1993. do 1997. godine, kada su «pod naputkom Tuđmana, a operativom Sanadera petorica vijećnika prešla u HDZ. To mi je bila velika poduka o demokraciji» rekao je Marasović. Dabro je dodao kako je sramežljivo prikazana blokada rada nekih odbora. Milat je ocijenio kako je na žalost bilo važno tko, a ne što govori. On odgovornim smatra Poglavarstvo koje je često kasnilo s materijalima, ali i same vijećnike koji nisu dovoljno pritiskali Poglavarstvo. Njemu je također zasmetalo što «Podrug drži predavanje o demokraciji, a kada je došao na vlast bio je isključiv». Spomenuo je i da je oporba imala inicijativu da sruši sadašnju vlast, ali da joj to nije pošlo za rukom. Na kraju je zatražio da se odgovori na pitanja vijećnika moraju dostaviti do iduće sjednice. Duje Marasović (HDZ) je rad vijeća i vijećnika ocijenio nulom. «Vijećnici su nekompetentni i neodgovorni i nisu pokazali zrelost za voditi ovaj grad. Dominirale su 'teoretske' rasprave u kojima su prednjačili oni koji nikad nisu ponijeli teret odlučivanja, pa se tako nije ni raspravljalo u interesu grada» rekao je Marasović. Boška Šore (SDP) je replicirala Podrugu i Duji Marasoviću. «Podrug nikada nije ostao sjediti do kraja sjednice, a Marasović je danas došao u 16,00 sati da nam održi moralnu prediku» rekla je Šore, dodavši kako treba spomenuti i sjednicu Vijeća u Anconi i to kako su neki vijećnici dozvolili da budu izmanipulirani. Ivica Boljat je kao pozitivno u ovom mandatu vidio to što nitko nije, kao što je to bilo prije, došao nekome i ponudio mu 40.000 DEM ako glasa za neku stvar.

              

Nakon što je Nikola Šimunović (SDP) kao jedan od predlagatelja (unatoč protivljenju supredlagatelja Josipa Milata) povukao s rasprave razmatranje rješenja o trošnoj zgradi u Plinarskoj 28, vijećnici su razmotrili tromjesečni izvještaj o radu Poglavarstva. Potom su podržali prijedlog Poglavarstva o potraživanju jedne trećine vrijednosti imovine koja je u povratu.. Odluku je podržala velika većina vijećnika, iako je u raspravi bilo i drugačijih stavova. Tako je Luka Podrug smatrao da se ne treba naplaćivati jedna trećina jer se ona prebija sa izgubljenom dobiti za vrijeme nekorištenja imovine. Pritom je navedeno da su neki od grada dobili povrat bez plaćanja jedne trećine, a da su neki na sudu dobili spor s tim u vezi. Ipak je prevagnulo mišljenje da treba naplatiti razliku u porastu cijene ako je ona rezultat ulaganja grada.

                     

Nakon toga je uslijedila rasprava o prijedlogu Luke Podruga da se nadležnim državnim institucijama, odnosno Hrvatskom Saboru predloži opća amnestija svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Podrug je na sjednici još jednom pojasnio kako njegov zahtjev nije politički motiviran, već se radi o poticanju donošenja čina milosti. «Amnestija nije ni lijeva ni desna, sve normalne države amnestijom završavaju ratove. Ovim bi se umnogome pripomoglo smirivanju stanja u zemlji» kazao je Podrug dodajući da na kraju o prijedlogu ionako odlučuje Sabor, te da bi iz amnestije bila izuzeta ona djela na koja se oprost po međunarodnom pravu ne može primijeniti. Osim toga, on se pozvao na to da je Vijeće na svojoj 4. sjednici, još 12. listopada 2001. godine jednoglasno usvojilo zaključak kojim Gradsko vijeće preko legitimnih institucija Republike Hrvatske pokreće postupak amnestije za sve branitelje. On je podsjetio da su zaključak iz 2001. godine zajedno pisali HDZ i HSS. U tom smislu je istakao da je nova inicijativa zapravo samo podsjetnik vijećnicima da je prijedlog već usvojen, ali ne i realiziran. U obrazloženju je osim toga istakao nužnost donošenja takvog akta, jer je «na prijedlog i pod pritiskom međunarodne zajednice» donesen sličan za «pripadnike agresorskih formacija i to usred ratnih zbivanja». Podrug smatra da je «nedopustivo i nezabilježeno u ljudskoj povijesti da se opći oprost da agresoru, a uskrati žrtvi». Pritom je spomenuo da je protiv pripadnika HV-a podneseno preko 4000 prijava. S druge strane, kaže Podrug, «Stanimirović, Džakula i mnoge druge vođe pobune su u ministarstvima i na drugim dužnostima». On smatra da je i ako je Sabor donese, amnestija «zakašnjela jer je 1996. godine dana onima koji su rušili Vukovar i pjevali kako će biti mesa jer će se klati Hrvate». Josip Milat je kazao kako ima osjećaj da su u pozadini prijedloga ipak ideološke konotacije, dodavši da se u Saboru upravo vodi rasprava o pravima branitelja, te da će se najvjerojatnije konsenzusom usvojiti zaštita u svim njihovim pravima. Dodao je i da rasprave u vezi optužnica u Haagu ne treba prejudicirati, te je ocijenio da je amnestija preuranjena. Jozo Balić (HDZ) je kazao da ovakve inicijative treba promatrati u svjetlu ulaska u EU. «To se tiče i zločina i obaveza koje je Hrvatska preuzela u suradnji s Haaškim sudom. Stoga ovo pitanje ne spada u djelokrug rada ovog Vijeća. HDZ se kontinuirano zalaže za sankcioniranje zločina» rekao je Balić dodavši da njegova stranka u ovom trenutku ne može podržati ovakav prijedlog. On je pojasnio da su politika i život definirani društvenim odnosima, te da odustajanje od ove inicijative ne znači odustajanje od braniteljskih prava. Govoreći u ime HSLS-a Petar Krolo je kazao kako je temelj za amnestiju zakon iz 1996. godine. «Temeljem njega se može kazati da je zakon za sve jednak. Za nas bi bilo prihvatljivo da se primjeni, uz primjenu i odredbe sadržane u članku trećem, u kojem se navode izuzeci» rekao je Krolo. Nakon toga se prišlo glasanju, pri čemu je pet vijećnika bilo za Podrugov prijedlog, pet je bilo protiv, a devet ih je bilo suzdržano. «Ovaj prijedlog se ne prihvaća, ali staru odluku moramo provesti» rekao je predsjednik Vijeća Josip Gotovac (LS).

         

Zadnja točka dnevnog reda (jer je nakon nje odlučeno da se preostale četiri prebace za iduću sjednicu) bila je posvećena raspravi o prijedlogu podizanja spomen-obilježja nevinim žrtvama partizanskog terora, strijeljanim 2. i 15. studenog 1944. godine. Naime, Luka Podrug je predložio da se 38-orici Splićana, «nevinih žrtava komunističkog terora», strijeljanih nakon oslobođenja Splita 1944. godine, na Lovrincu postavi spomen ploča. Podrug je u svom prijedlogu naveo imena 38-ice Splićana ustvrdivši da se «njihovu mučeničku smrt ne smije predati zaboravu», jer je riječ o «rodoljubima koji su likvidirani samo zato što su bili Hrvati». Usmeno obrazlažući prijedlog Podrug je dodao kako i Vlada danas otkupljuje zemljište na Bleiburgu, da Nijemci imaju svoje groblje na Lovrincu, te da stoga i «38 naših sugrađana zaslužuje da im se postavi spomen obilježje». Obrazlažući da se radi o nevinim žrtvama, on je partizansko oslobođenje Splita usporedio s oslobađanjem Iraka od strane Amerikanaca. Nikola Šimunović (SDP) se usprotivio da se jedan period kada je oslobođen Split naziva razdobljem partizanskog terora. «Ljudski i humano je postaviti spomen obilježje, ali podizanje spomenika kao žrtvama terora je instrumentalizacija» rekao je Šimunović. Nađa Krnić (SDP) je zamjerila na formulaciji «partizanski teror» u nazivu točke dnevnog reda. Ona smatra da se nije htio odati pijetet žrtvama, nego počast onima koji su vršili teror. Na to da su u Sloveniji podigli sličan spomenik, ona je podsjetila što se dogodilo sa spomenicima NOB-a i rekla kako u tom smislu ne treba Hrvatsku uspoređivati sa Slovenijom jer tamo spomenici NOB-u nisu srušeni. Veljan Radojković je kazao da je antifašizam zapisan i u Ustavu. Podsjetio je na zloupotrebe, pa čak i za vrijeme procesije svetog Duje, koja se iskoristila za čitanje imena žrtava. «Svaka žrtva ima pravo na označavanje, ali je sporno Podrugovo obrazloženje» rekao je Radojković. Krolo je rekao da je rat završen, te da sve žrtve imaju pravo na obilježje. «To što su se činili zločini s obje strane ne umanjuje značaj antifašizma i oslobodilački karakter NOB-a. Zato se ništa neće dogoditi ako se napravi obilježje 38-orici građana Splita» rekao je Krolo. On je dodao kako bi žrtve i ocjenu o njima trebalo prepustiti povjesničarima, te da, pošto se bavio i ovim slučajem, zan da je među 38-oricom ubijenih bilo i «kolateralnih» žrtava. Naglašavajući kako samostalnosti Hrvatske ne bi bilo da je nije vodio partizan i komunist Franjo Tuđman, te da bi se ona teže obranila, Jozo Balić je kazao da je problem što ljevica poistovjećuje svoju poziciju s antifašizmom, te da se radi o isključivosti koja dovodi do netolerancije. Ante Martinis (SDP) se kao i svi ostali vijećnici složio da se žrtvama treba odati pijetet, te da je dosta igara sa partizanima i ustašama, jer se to uglavnom koristi za predizborne poene. Josip Milat je također rekao da se radi o politizaciji, ocijenivši da Talijani, Nijemci, ustaše i četnici u Splitu zasigurno nisu bili osloboditelji, niti su to bili pošteni, časni ljudi i rodoljubi. Pošto je u raspravi spomenuto da svi ubijeni nisu bili samo Hrvati, Podrug se izvinio i rekao da je bilo i Srba, ali je nastavljajući replicirati kazao kako je očito da je 2500 spomenika NOB-u bilo previše, te da vjerojatno nisu imali građevinsku dozvolu pa su i zaslužili da budu srušeni. Jakša Marasović je kazao kako ne prihvaća naslov točke, te da predlaže da se prijedlog proslijedi Povjerenstvu za imena ulica i trgova, s tim da se ne podigne spomenik, nego obilježje, «jer, zna se kome se diže spomenik». Prijedlogu se usprotivila Božikov, koja je dodala da spomen obilježje treba biti lišeno ostrašćenosti. Boljat je kazao kako je dobro što svi priznaju da su na obje strane u ratu bile žrtve, a ne samo na pobjedničkoj. On je kazao kako nije istina da nije bilo suđenja, «mada je u takvim okolnostima bilo malo šansi za optužene». Stoga je on da se postavi obilježje bez kvalifikacije je li netko nevin. Uz to je predložio podizanje spomenika u gradu žrtvama terora svih režima. Nakon rasprave Radojković je kazao kako uz Podrugovo obrazloženje SDP neće biti za spomen obilježje. Tada je Lerotić predložio da se mjesto ukopa dostojanstveno obilježi, bez govora mržnje i spominjanja terora, revanšizma i osvete, što bi dovelo do daljnjih podjela. SDP-ovci su pak odbili mogućnost izglasavanja ovakve odluke pod nazivom točke dnevnog reda u kojoj se govori o partizanskom teroru i uz pisano obrazloženje kakvo je dao Podrug. Predložili su da se odluka donese konsenzusom na idućoj sjednici pod novom točkom bez ideoloških primjesa. To je predložio i gradonačelnik Buličić. Većina vijećnika ipak nije bila za to. Do konsenzusa nije došlo ni nakon kraće stanke. Izvan vijećnice su za vrijeme glasanja ostali Jakša Marasović i Goran Kursar (Libra). Sa 10 glasova za podržan je prijedlog Luke Podruga da se postavi spomen obilježje. Među tih deset vijećnika (HČSP-a, HKDU-a, HP-a, HDZ-a i HSLS-a) bio je i Jakša Baloević (HSS). Protiv je bilo sedam vijećnika, dok su dva bila suzdržana. Stoga se o prijedlogu SDP-a nije ni glasalo. Potom je izglasan i prijedlog Ivice Boljata da se podigne spomenik stradalima od nositelja moći ili vlasti ma koja ona bila.

Početak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vijeće
i Poglavarstvo
Službeni glasnik
Natječaji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna događanja
GIS za građane
Strasburški klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama možete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vijeća grada Splita.