Sjednice Gradskog vije�a  



06.12.2004.


Splitskom sportu treba dati vi�e para

�ak 16 zaklju�aka u vezi stanja u splitskom sportu usvojili su gradski vije�nici u nastavku 32. sjednice Gradskog vije�a, raspravljaju�i o aktualnom trenutku splitskog sporta. Vi�esatna sjednica, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici Splitskog saveza sportova, raznih klubova, Zavoda za kineziologiju, Studentskog foruma, gradske slu�be za sport i novinari, bila je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu se raspravljalo o stanju i perspektivama splitskog sporta, dok je u drugom dijelu sjednice naglasak dat na stanje i upravljanje sportskim objektima, odnosno na Javnu ustanovu �Sportski objekti�.
  Pro�elnik slu�be za sport Mario Negoti� je uvodno kazao da je Split fenomen u Hrvatskoj �to se ti�e ostvarenih rezultata u proteklom desetlje�u. On je naveo da u Splitu djeluju 172 kluba u 51 sportu, dok Savez ima 18 pridru�enih �lanica., a jo� je 40-tak klubova koji nisu u�lanjeni ve� djeluju komercijalno. Navev�i da Split ima na desetke dr�avnih prvaka, pa sve do osvaja�a olimpijskih medalja Negoti� je ustvrdio da je to potvrda kako se u klubovima radi sustavno, bez obzira na te�ko�e. Ukazao je da se prora�un za sport u posljednje tri godine sa 15-tak milijuna podigao na ovogodi�njih 39 milijuna kuna, naglasiv�i kako za vra�anje kapitalnih objekata u funkciju treba ukupno 71 milijun kuna. Ukazao je i na to da su �kolske sportske dvorane u derutnom stanju, da nedostaje 12 dvorana, a da su one temelj sporta. Naveo je da �e se ove, odnosno idu�e godine platiti i 4 milijuna kuna za stolice na stadionu, te da se u posljednji �as renovira kosa stjenka na bazenima. Obnovljen je i krov dvorane u Poljudu, a pro�le godine i krov dvorane na Gripama. Ve� 2006. godine spomenuta 4 milijuna �e se mo�i utro�iti u druge svrhe u sportu. Negoti� je spomenuo da je Splitski savez sportova izradio kriterije za financiranje, u kojem jo� uvijek ima nelogi�nosti, pa je tako borila�ki sport mugendo uspje�niji od vesla�kog kluba �Gusar�, ali da u cjelini to dobro funkcionira. �to se ti�e perspektive on je spomenuo potrebu da se formira jedan ko�arka�ki, potom malonogometni i odbojka�ki centar, te dvorana za borila�ke sportove.
  Govore�i ispred Splitskog saveza sportova, njegov predsjednik, Ante �aja je  kazao kako je osnovni problem u financiranju sporta, te odr�avanju postoje�ih i izgradnji novih objekata. Tako�er, kako prilikom predstavljanja splitskog sporta nema predstavnika Saveza. Tajnik Saveza Ivo Goran Munivrana je kazao kako 80 posto sporta�a smatra da grad u sport vi�e ula�e deklarativno, �to se uglavnom odnosi na vrijeme od 1999. do 2003., dok se posljednjih godinu dana stanje pobolj�ava. Ocijenio je da gradski prora�un ne uzima u obzir potrebe sporta, te je naveo kako su izdvajanja za sport u Splitu u postotku manja od onih u Rijeci i Zagrebu. Odnos grada prema sportu, po njemu, se iskazuje i tako �to grad od prije dvije godine vi�e nema �ministra� za sport, te da je koeficijent pla�e pro�elnika za sport najni�i od svih pro�elnika. Ukazao je i na potrebu preferiranja odre�enih sportova, u prvom redu onih vezanih uz more, a potom i ostalih u kojima su ostvareni veliki uspjesi, kao u ko�arci, nogometu, rukometu i atletici. Istakao je da se od 1979. godine u objekte ni�ta nije ulo�ilo niti se ne�to izgradilo, te da Rijeka ima vi�e velikih takmi�enja nego Split. Tako�er, kako Zagreb financira 55 trenera, a Split ni jednog.
  Goran Kursar (Libra) je uz ocjenu da splitski sport nema viziju zaklju�io da je sa aktualnim prora�unom i ne mo�e imati. �U usporedbi sa kulturom gdje se za pla�e izdvaja 38 milijuna kuna, grad ni jednom olimpijcu ne pla�a trenera� rekao je Kursar, zatra�iv�i podr�ku za osnivanje studija kineziologije, sa jakim institutom za sportsku medicinu. On je predlo�io da se odvoje �iro ra�uni klubova od onih za sportske �kole, te da se prora�un treba uve�ati za pla�anje trenera i poja�ane stipendije vrhunskih sporta�a. Predsjednik Judo kluba �Student� i �lan IO Saveza sportova Iljko Lon�ar je podr�ao Kursara, ustvrdiv�i da �e se splitski sport raspasti kada ga napuste volonteri. On je uputio kritiku Gradskom vije�u podsjetiv�i da su zaklju�ci vije�a iz 1999. godine bili dobri, ali da nisu realizirani. Predsjednik RK �Split� Ozren Matija�evi� je podr�ao svoje prethodnike i ustvrdio da se sport u Splitu doga�a slu�ajno. �Najozbiljnije primjedbe na prora�un idu na njegovu pogre�nu strukturiranost. Idu�e godine najve�i dio sredstava ide na izgradnju i odr�avanje, a to spada u resor komunale� rekao je Matija�evi� zatra�iv�i da se pove�aju sredstva za trenere. On je kazao i da se ne smiju potcjenjivati sporta�i koji su oti�li iz Splita, te dodao kako treba izraditi strategiju razvoja splitskog sporta, te utvrditi koji bi sportovi bili favorizirani, a koji bi klubovi bili nositelji, te da poja�ano treba financirati �kole u klubovima.

  Deni Borozan iz GK �Marjan� je upozorila na nejednak tretman sporta�a i sporta�ica. U tom kontekstu i na nejednak tretman istih uspjeha upozoriv�i da Tina Erceg ima iste rezultate kao i Janica Kosteli�, ali se o tome ne govori. Upozorila je i da gimnasti�ari djeluju bez ikakvih uvjeta, bez sprava i dvorane, a ostvaruju velike rezultate. S obzirom na iskazani interes djece, rekla je da bi umjesto sada�njih stotinjak mogli okupljati vi�e od 500 djece da imaju prostor. Napomenuv�i da je pet splitskih olimpijaca ovih dana dobilo najvi�e sportsko priznanje � nagradu �Franje Bu�ara�, predsjednik �Gusara� Du�ko Krstulovi� je podr�ao Lon�ara i Kursara. Sergije Vujnovi�, predsjednik Baseball kluba �Nada� je, uva�avaju�i te�ku ekonomsku situaciju, istakao da grad mora odrediti koliko je sport bitan, te dodao kako splitski sport mo�e vi�e napredovati uz ve�u medijsku pozornost.

              

Novinar �Sportskih novosti� Zdravko Rei� je istakao da su �olimpijci kalamita koja vu�e sve naprijed, te da njima treba osigurati sve � od pedikera do meda�. Po njemu je va�no i subvencioniranje �enskog sporta. Glede volontera smatra da im ne treba dizati spomenike, a o nagra�ivanju olimpijaca ka�e �Draganji i Bali�u �ast, ali ne i novci, jer su oni oti�li za novcima. Nije tragedija da netko ode, tragedija je da se ne otkrije, a za to trebaju treneri i njih treba pla�ati� kazao je Rei�. Predsjednik Studentskog zbora Ante Pri�mi� se zalo�io za povezivanje fakulteta, Zavoda za kineziologiju i grada, kako bi sinergijski u�inak dao ve�i rezultat. Po profesoru kineziologije Dra�enu �ularu spomenuti problemi su zajedni�ki, po�ev�i od financiranja do objekata, te prelijevanja sredstava iz �kola u klub. On je Deni Borozan i Bo�ka �avku proglasio ma�ioni�arima, kao i Marija Negoti�a jer s postoje�im sredstvima ipak uspije pokriti sve. Boris Male�, pro�elnik u Zavodu za kineziologiju je kazao da ova regija mora imati svoj institut za sport, te da su idealni prostori kod gradskog stadiona.

              

Milivoj Bebi�, ravnatelj Javne ustanove �Sportski objekti� je kazao da je 80 posto objekata pod upravom Javne ustanove, a 20 posto su ostali objekti. U Ustanovu spadaju kompleks bazena na Poljudu sa dvoranom, dvorane na Gripama, Park mlade�i, stadion na Poljudu, 10 tenis terena i streljana u Stobre�u. On je kazao da su objekti izgra�eni za MIS sportski spomenici, ali su zato i skupi za odr�avanje. �Instalacije su u jako lo�em stanju i ti objekti su postali opasni� rekao je Bebi�, dodav�i da se za njihovo odr�avanje izdvojilo mnogo para. �Danas Ustanova uprihodi pola sredstava za svoj rada. Zato u gradskom prora�unu nema stavke za pla�e zaposlenih, ali su te pla�e manje od slu�benika u gradu� rekao je Bebi� upozoriv�i da se moraju na�i sredstva bar za izradu atesta o upotrebljivosti objekata.

              

Gradona�elnik Miroslav Buli�i� (Libra) je prvo iznio impresije sa puta u Helsinki, ocijeniv�i logi�nim da je Berlin pobijedio u utrci za organizatora Svjetskog prvenstva u atletici, jer je samo u obnovu Olimpijskog stadiona ulo�io 127 milijuna eura. Pritom je dodao da je Split odmah istakao kandidaturu za prvenstvo 2011. godine. Govore�i o izdvajanjima za sport naveo je da su ona posljednjih godina stalno rasla, ali da se ne mo�e zadovoljiti sve, jer nedostaje 15-tak milijuna kuna. Zato on smatra da treba odrediti 15-16 nosivih sportova koje �e se prioritetno financirati. Novca za sve nema, odnosno ako se da sportu mora ga se uzeti iz kulture, socijalne politike, ili neke tre�e stavke. �Sla�em se da grad treba financirati sve �to vi ka�ete, ali grad za to nema para� rekao je Buli�i�.
                
  Josip Milat (SDP) je ocijenio kako je velika disproporcija izme�u baze i nadgradnje, te da se mora voditi ra�una o sportu, ali i o �kolama, vrti�ima, �socijali�, te realno sagledati �to se mo�e uraditi. Predlo�io je da se napravi plan razvoja �kolskog sporta, koji je po njemu baza za sve druge sportove, te da se iz prora�una ne financiraju profesionalni klubovi. Potom da se Senatu Sveu�ili�ta uputi pismo da se ubrza postupak osnivanja kineziolo�kog fakulteta, da se aktualiziraju zaklju�ci Gradskog vije�a o sportu iz 1999. godine i da se pristupi izradi strategije razvoja splitskog sporta. Nadalje, da se uspostavi koordinacija izme�u Gradskog vije�a i Saveza sportova za pra�enje rada �kolskog i sveu�ili�nog sporta. Veljan Radojkovi� (SDP) je podr�avaju�i prijedlog Milata, predlo�io da se na�u sredstva za financiranje deset trenera (neto 3500, a brutt0 5000 kuna) �to bi zna�ilo godi�nje 600 tisu�a kuna. Ivica Boljat (HSLS) je pozdravio hrabrost gradona�elnika da sagleda sport u �irem kontekstu. On je zapitao �to je sa objektima i privatno-javnim partnerstvom, te �to je s Muzejem sporta, kojem je dodijeljen privremeni prostor, po�elo se skupljati eksponate, a za idu�u godinu se predvi�a dotacija od tek 80.000 kuna. On je iznio podatak da po jednom istra�ivanju 65 posto ispitanika smatra da u Splitu treba osnovati posebnu srednju �kolu za sporta�e. Zapitav�i �to je sa NK �Splitom�, NK �Mosorom� ocijenio je da grad najvi�e ula�e u �Hajduka�, �mada se svi sla�emo da sa profesionalnim klubovima grad ne treba imati veze�. Naveo je da samo 9 posto Spli�ana podr�ava da se �Hajduku� daju novci, a da je samo 20 posto njih stavilo taj problem me�u prvih pet od 27. Boljat je kazao i da se vi�e pa�nje treba posvetiti marketingu u sportu, ali i da se vi�e ne bi smjelo dozvoliti uzurpiranje sportskih terena za gradnju stanova. Na kraju je zapitao i �to se doga�a sa KK �Split�.

  Isto se zapitao i Davor Lasi� (HDZ). Spominju�i velike uspjehe ko�arka�a i vaterpolista on je upitao �to se to dogodilo da vi�e nisu ni u doma�em vrhu. Sugerirao je da je donekle odgovor u sprezi politike i sporta. Ivo �imunovi� (HSU) je lo�im ocijenio nepostojanje strategije sporta, kao jedine zdrave komponente u gradu. On je ustvrdio da novca ima, te da bi se to i dokazalo kada bi u sportu imali strategiju, menad�ment i marketing. �Mi ne znamo �to je tro�ak sporta. Podr�avam zanos, ali je on potro�iv. Zato sam da se sport profesionalizira, kao grana gradske djelatnosti koja je uspje�na� rekao je �imunovi�. Zdravka Bo�ikov (HKDU) je upozorila da to �to �e se zaklju�iti na Vije�u ne zna�i da �e biti i ispo�tovano, te je podsjetila na zaklju�ke iz 1999. godine. Tako�er, pripomenula je da budu�i Fakultet za kineziologiju ne vidi sebe u sveu�ili�nom kampu. Miroslav Leroti� (HSS) je kazao kako ne treba lagati goste na sjednici, jer je njihov najpre�i problem novac i prostor. �Prora�un je u nacrtu, a privreda na koljenima. Ne bih obavezivao Poglavarstvo brojkama, ali bi trebalo napraviti plan za idu�ih pet godina. Sportske terene mo�emo osloboditi komunalne naknade, prednost pri dodjeli poslovnih prostora dati onima koji dugo godina ula�u u sport. Ipak, prije svega treba osigurati odr�avanje objekata i ekspertize udovoljavaju li funkciji.
  Gradona�elnik Buli�i� je prihvatio neke prijedloge, primjerice Boljata o prezentiranju plana izgradnje novih sportskih objekata, te neke Leroti�eve. Za ostale, gdje su se tra�ila velika nov�ana sredstva, je upozorio da oni mijenjaju prijedlog bud�eta i da se razmisli sa kojih stavki �e se uzeti ta sredstva. Na Kursarovu primjedbu da se �lanovi Poglavarstva sprdaju sa zahtjevima da se pomogne sportu, Buli�i� je odgovorio da svi �ele pomo�i. �To se vidi i iz �injenice da smo u tri godine podigli bud�et za sport sa 15 na 39 milijuna kuna. Mo�emo premjestiti 1-2 milijuna, ali ovoliko koliko se tra�i te�ko. Dajte ako to smatrate potrebnim, ali morate onda i kazati odakle da se uzme, iz socijalnih programa, gradskih autobusa ili ne�eg tre�eg� rekao je Buli�i�. Podrugovu podr�ku Kursaru je ocijenio vrhunskom demagogijom, jer je lako obe�ati 100 milijuna, ali je te�ko to i izvr�iti. Potom je Zdravko Muli�, �lan Poglavarstva za financije predlo�io da se poku�aju usvojiti amandmani, a da ih Poglavarstvo poku�a valorizirati kroz Prijedlog prora�una. On je rekao kako se mo�e eventualno nekoliko milijuna prebaciti, primjerice umjesto ure�enja nove vije�nice, ali da je primjerice za to ve� stigao amandman Ton�a Bla�evi�a (HSLS) koji predla�e da ti novci idu za Dom mlade�i.

  Nakon toga su ve�inom glasova usvojeni zaklju�ci u kojima se predla�e pove�anje sredstava za sportske �kole do 5 milijuna kuna, za sportske udruge do 6 milijuna, za stipendije vrhunskih sporta�a do 3 milijuna i za perspektivne sporta�e do 300 tisu�a. Dana je podr�ka osnivanju fakulteta kineziologije. Za investicijsko odr�avanje je predlo�eno izdvajanje dva milijuna kuna. Prihva�eno je da se izvr�i prezentiranje izgradnje novih objekata. Potom da se kod natje�aja valorizira ulaganje u sport, da se ne napla�uje komunalna naknada za sportske terene, da se postepeno uvede financiranje deset trenera, da se ishodi prijenos terena u Poljudu za srednju �kolu za sporta�e i za kineziolo�ki fakultet, da se u godini 2005/06 privremeno organizira nastava u nekoj javnoj ili privatnoj �koli za sporta�e i financira sredstvima grada. Ujedno, obavezuje se Poglavarstvo da provede zaklju�ke iz 1999. godine, a sa Savezom sportova �e se osnovati koordinacija za pra�enje �kolskog sporta.
  U drugom dijelu sjednice se raspravljalo o stanju sportskih objekata. �lan Poglavarstva zadu�en za sport Silvestar Krka (Libra) je uvodno kazao da su objekti neodr�avani i u lo�em stanju, te da su neadekvatni za uklju�ivanje djece. Trenutno je uklju�eno 17 posto djece, a cilj je 50 posto. Pro�elnik za sport Mario Negoti� je kazao da je slu�ba za sport u po�etku ponudila pet modela upravljanja, ali je na kraju dat prijedlog da Javna ustanova nastavi sa sada�njim modelom upravljanja. Negoti� je spomenuo da u Zagrebu postoji �ak pet javnih ustanova. Naveo je da postoji prijedlog da se u JU uklju�i jo� nekoliko objekata: bazeni PO�K-a, Golf tereni u Stobre�u, te objekti i tereni pri kotarevima. S tim u vezi je naveo da je slu�ba sporta zatrpana zahtjevima privatnika  da naprave objekte po uvjetima koje postavi grad, �ime svi dobivaju.

  Ivica Boljat je ocijenio �udnim �to su za ovako va�nu raspravu od predstavnika sporta ostala tek nekolicina. On je spomenuo kako je bilo velikih proma�aja u upravljanju JU, tro�ilo se preko kooperanata, ima vi�ka 30-tak ljudi. Nakon njega je predsjednik ASK-a Ivan Ve�ti� zatra�io da se Park mlade�i izuzme iz upravljanja JU. �Ona je preuzela objekte, ali ne i ljude koji odr�avaju objekt i to pada na klub� rekao je Ve�ti�. Predsjednik NK �Mosor� Vinko Barbari� je zamolio da se ne prestane s daljnjom izgradnjom objekata za klub. Predstavnici NK �Splita� su kazali da nemaju ni�ta protiv atletike, ali su protiv toga da se ona razvija na u�trb �Splita�. Oni su kazali da JU ipak financira teku�e odr�avanje, te pla�a struju i vodu. Ukazali su i na komercijalne prostore, te da nema studije koja bi opravdala izdvajanje Parka iz JU. Potom je Goran Kursar iznio podatke o financiranju Parka, koje je Leroti� ocijenio falsifikatima. Ravnatelj JU Milivoj Bebi� je tako�er ustvrdio da su Kursarovi podaci neto�ni, te da je on svojim istupom insinuirao da u JU postoji kriminal. U replici, Kursar je kazao da je podatke dobio iz slu�be sporta, te od nekih osoba iz JU. Bebi� se u nastavku zalo�io da Park ostane u okrilju JU, smatraju�i neprimjerenim da se takav objekt da na upravljanje maloj grupi ljudi, te da �e pod JU dru�tveni interes biti za�ti�eniji. Bebi� je kazao i da u JU nema vi�ka zaposlenih, na �to je Boljat kazao da na tome ne�e insistirati jer se i u Poglavarstvu prima vi�e ljudi. Na kraju je predlo�io da onaj tko ubire sredstva sa objekta mora i pla�ati njegovo odr�avanje. Na kraju su prihva�eni predlo�eni zaklju�ci s izuzetkom to�ke i) i to�ke k). Tako�er, nije prihva�eno da se Park mlade�i izuzme iz JU. �to se ti�e NK �Mosor� Silvestar Krka je izvijestio da je Poglavarstvo zatra�ilo upravni nadzor, ali i da �e se u�initi sve da ulo�eno ne propadne. Prihva�eno je i da objekte mora odr�avati onaj tko ubire sredstva, ali i da klubovi ubudu�e moraju financirati samo sportsku djelatnost.
  U usvojenim zaklju�cima, vezanim za JU, isti�e se da �e grad Split ubrzati postupak uknji�be sportskih objekata koje je preuzeo u vlasni�tvo temeljem Zakona o sportu iz 1995. godine. Javnoj ustanovi �Sportski objekti� Ugovorom �e prenijeti na upravljanje sve objekte koji su i sada u njenom sastavu, te druge sportske objekte koji nisu u stanju samostalno egzistirati. Iste �e JU uvesti u svoje poslovne knjige. Izradit �e se akti kojima �e se regulirati me�usobni odnosi Grada i JU. Razgrani�it �e se podru�ja djelovanja i ovlasti u kori�tenju i upravljanju sportskim objektima. Usvojit �e se novi Pravilnik o unutra�njem ustroju, Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o radu, pla�ama i osobnim primanjima, te Pravilnik o za�titi na radu. Redefinirat �e se broj i sastav pojedinih slu�bi unutar JU, te pojedinih radnih mjesta. JU �e ostati neprofitna organizacija, a mogu�i prihodi nastali gospodarenjem komercijalnim dijelom prostora namjenski se mogu koristiti isklju�ivo za unapre�enje osnovne djelatnosti, odnosno podizanja standarda i razine usluga prema krajnjim korisnicima � sporta�ima. Splitski savez sportova �e redovito dostavljati Godi�nji plan kori�tenja sportskih objekata izra�en na osnovi kriterija kvalitete i uspje�nosti pojedinih splitskih sportskih udruga � korisnika sportskih poligona u vlasni�tvu Grada, a kojima upravlja JU. Pritom �e se voditi osobita pa�nja da nakon raspodjele termina sportskim udrugama dio termina ostane i za komercijalnu namjenu. Navedene termine u sportskim objektima Grad Split �e, kao i do sada pojedinim sportskim udrugama ustupati besplatno na kori�tenje prema ranije navedenim kriterijima. Maksimalno �e se iskori�tavati Tehni�ka slu�ba za funkcionalno odr�avanje svih sportskih objekata u vlasni�tvu Grada. U JU �e se organizirati vo�enje posebnog knjigovodstva za gospodarske djelatnosti, a za obavljanje sportske djelatnosti �e se organizirati odvojeno knjigovodstvo po kontnom planu za neprofitne organizacije.



Po�ast Valenti
Na samom po�etku sjednice minutom �utnje je odana po�ast preminulom Velimiru Valenti, osvaja�u zlatne medalje u veslanju u Helsinkiju 1952. godine. Valenta je zlatnu medalju osvojio u sastavu legendarnog �Gusarevog� �etverca, koji je tada nastupao za reprezentaciju i u �ijem sastavu su jo� bili Duje Bona�i�, Mate Trojanovi� i Petar �egvi�.

Po�etak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vije�e
i Poglavarstvo
Slu�beni glasnik
Natje�aji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna doga�anja
GIS za gra�ane
Strasbur�ki klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama mo�ete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vije�a grada Splita.