Sjednice Gradskog vijeća  



06.12.2004.


Splitskom sportu treba dati više para

Čak 16 zaključaka u vezi stanja u splitskom sportu usvojili su gradski vijećnici u nastavku 32. sjednice Gradskog vijeća, raspravljajući o aktualnom trenutku splitskog sporta. Višesatna sjednica, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici Splitskog saveza sportova, raznih klubova, Zavoda za kineziologiju, Studentskog foruma, gradske službe za sport i novinari, bila je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu se raspravljalo o stanju i perspektivama splitskog sporta, dok je u drugom dijelu sjednice naglasak dat na stanje i upravljanje sportskim objektima, odnosno na Javnu ustanovu «Sportski objekti».
  Pročelnik službe za sport Mario Negotić je uvodno kazao da je Split fenomen u Hrvatskoj što se tiče ostvarenih rezultata u proteklom desetljeću. On je naveo da u Splitu djeluju 172 kluba u 51 sportu, dok Savez ima 18 pridruženih članica., a još je 40-tak klubova koji nisu učlanjeni već djeluju komercijalno. Navevši da Split ima na desetke državnih prvaka, pa sve do osvajača olimpijskih medalja Negotić je ustvrdio da je to potvrda kako se u klubovima radi sustavno, bez obzira na teškoće. Ukazao je da se proračun za sport u posljednje tri godine sa 15-tak milijuna podigao na ovogodišnjih 39 milijuna kuna, naglasivši kako za vraćanje kapitalnih objekata u funkciju treba ukupno 71 milijun kuna. Ukazao je i na to da su školske sportske dvorane u derutnom stanju, da nedostaje 12 dvorana, a da su one temelj sporta. Naveo je da će se ove, odnosno iduće godine platiti i 4 milijuna kuna za stolice na stadionu, te da se u posljednji čas renovira kosa stjenka na bazenima. Obnovljen je i krov dvorane u Poljudu, a prošle godine i krov dvorane na Gripama. Već 2006. godine spomenuta 4 milijuna će se moći utrošiti u druge svrhe u sportu. Negotić je spomenuo da je Splitski savez sportova izradio kriterije za financiranje, u kojem još uvijek ima nelogičnosti, pa je tako borilački sport mugendo uspješniji od veslačkog kluba «Gusar», ali da u cjelini to dobro funkcionira. Što se tiče perspektive on je spomenuo potrebu da se formira jedan košarkaški, potom malonogometni i odbojkaški centar, te dvorana za borilačke sportove.
  Govoreći ispred Splitskog saveza sportova, njegov predsjednik, Ante Žaja je  kazao kako je osnovni problem u financiranju sporta, te održavanju postojećih i izgradnji novih objekata. Također, kako prilikom predstavljanja splitskog sporta nema predstavnika Saveza. Tajnik Saveza Ivo Goran Munivrana je kazao kako 80 posto sportaša smatra da grad u sport više ulaže deklarativno, što se uglavnom odnosi na vrijeme od 1999. do 2003., dok se posljednjih godinu dana stanje poboljšava. Ocijenio je da gradski proračun ne uzima u obzir potrebe sporta, te je naveo kako su izdvajanja za sport u Splitu u postotku manja od onih u Rijeci i Zagrebu. Odnos grada prema sportu, po njemu, se iskazuje i tako što grad od prije dvije godine više nema «ministra» za sport, te da je koeficijent plaće pročelnika za sport najniži od svih pročelnika. Ukazao je i na potrebu preferiranja određenih sportova, u prvom redu onih vezanih uz more, a potom i ostalih u kojima su ostvareni veliki uspjesi, kao u košarci, nogometu, rukometu i atletici. Istakao je da se od 1979. godine u objekte ništa nije uložilo niti se nešto izgradilo, te da Rijeka ima više velikih takmičenja nego Split. Također, kako Zagreb financira 55 trenera, a Split ni jednog.
  Goran Kursar (Libra) je uz ocjenu da splitski sport nema viziju zaključio da je sa aktualnim proračunom i ne može imati. «U usporedbi sa kulturom gdje se za plaće izdvaja 38 milijuna kuna, grad ni jednom olimpijcu ne plaća trenera» rekao je Kursar, zatraživši podršku za osnivanje studija kineziologije, sa jakim institutom za sportsku medicinu. On je predložio da se odvoje žiro računi klubova od onih za sportske škole, te da se proračun treba uvećati za plaćanje trenera i pojačane stipendije vrhunskih sportaša. Predsjednik Judo kluba «Student» i član IO Saveza sportova Iljko Lončar je podržao Kursara, ustvrdivši da će se splitski sport raspasti kada ga napuste volonteri. On je uputio kritiku Gradskom vijeću podsjetivši da su zaključci vijeća iz 1999. godine bili dobri, ali da nisu realizirani. Predsjednik RK «Split» Ozren Matijašević je podržao svoje prethodnike i ustvrdio da se sport u Splitu događa slučajno. «Najozbiljnije primjedbe na proračun idu na njegovu pogrešnu strukturiranost. Iduće godine najveći dio sredstava ide na izgradnju i održavanje, a to spada u resor komunale» rekao je Matijašević zatraživši da se povećaju sredstva za trenere. On je kazao i da se ne smiju potcjenjivati sportaši koji su otišli iz Splita, te dodao kako treba izraditi strategiju razvoja splitskog sporta, te utvrditi koji bi sportovi bili favorizirani, a koji bi klubovi bili nositelji, te da pojačano treba financirati škole u klubovima.

  Deni Borozan iz GK «Marjan» je upozorila na nejednak tretman sportaša i sportašica. U tom kontekstu i na nejednak tretman istih uspjeha upozorivši da Tina Erceg ima iste rezultate kao i Janica Kostelić, ali se o tome ne govori. Upozorila je i da gimnastičari djeluju bez ikakvih uvjeta, bez sprava i dvorane, a ostvaruju velike rezultate. S obzirom na iskazani interes djece, rekla je da bi umjesto sadašnjih stotinjak mogli okupljati više od 500 djece da imaju prostor. Napomenuvši da je pet splitskih olimpijaca ovih dana dobilo najviše sportsko priznanje – nagradu «Franje Bučara», predsjednik «Gusara» Duško Krstulović je podržao Lončara i Kursara. Sergije Vujnović, predsjednik Baseball kluba «Nada» je, uvažavajući tešku ekonomsku situaciju, istakao da grad mora odrediti koliko je sport bitan, te dodao kako splitski sport može više napredovati uz veću medijsku pozornost.

              

Novinar «Sportskih novosti» Zdravko Reić je istakao da su «olimpijci kalamita koja vuče sve naprijed, te da njima treba osigurati sve – od pedikera do meda». Po njemu je važno i subvencioniranje ženskog sporta. Glede volontera smatra da im ne treba dizati spomenike, a o nagrađivanju olimpijaca kaže «Draganji i Baliću čast, ali ne i novci, jer su oni otišli za novcima. Nije tragedija da netko ode, tragedija je da se ne otkrije, a za to trebaju treneri i njih treba plaćati» kazao je Reić. Predsjednik Studentskog zbora Ante Prižmić se založio za povezivanje fakulteta, Zavoda za kineziologiju i grada, kako bi sinergijski učinak dao veći rezultat. Po profesoru kineziologije Draženu Čularu spomenuti problemi su zajednički, počevši od financiranja do objekata, te prelijevanja sredstava iz škola u klub. On je Deni Borozan i Boška Čavku proglasio mađioničarima, kao i Marija Negotića jer s postojećim sredstvima ipak uspije pokriti sve. Boris Maleš, pročelnik u Zavodu za kineziologiju je kazao da ova regija mora imati svoj institut za sport, te da su idealni prostori kod gradskog stadiona.

              

Milivoj Bebić, ravnatelj Javne ustanove «Sportski objekti» je kazao da je 80 posto objekata pod upravom Javne ustanove, a 20 posto su ostali objekti. U Ustanovu spadaju kompleks bazena na Poljudu sa dvoranom, dvorane na Gripama, Park mladeži, stadion na Poljudu, 10 tenis terena i streljana u Stobreču. On je kazao da su objekti izgrađeni za MIS sportski spomenici, ali su zato i skupi za održavanje. «Instalacije su u jako lošem stanju i ti objekti su postali opasni» rekao je Bebić, dodavši da se za njihovo održavanje izdvojilo mnogo para. «Danas Ustanova uprihodi pola sredstava za svoj rada. Zato u gradskom proračunu nema stavke za plaće zaposlenih, ali su te plaće manje od službenika u gradu» rekao je Bebić upozorivši da se moraju naći sredstva bar za izradu atesta o upotrebljivosti objekata.

              

Gradonačelnik Miroslav Buličić (Libra) je prvo iznio impresije sa puta u Helsinki, ocijenivši logičnim da je Berlin pobijedio u utrci za organizatora Svjetskog prvenstva u atletici, jer je samo u obnovu Olimpijskog stadiona uložio 127 milijuna eura. Pritom je dodao da je Split odmah istakao kandidaturu za prvenstvo 2011. godine. Govoreći o izdvajanjima za sport naveo je da su ona posljednjih godina stalno rasla, ali da se ne može zadovoljiti sve, jer nedostaje 15-tak milijuna kuna. Zato on smatra da treba odrediti 15-16 nosivih sportova koje će se prioritetno financirati. Novca za sve nema, odnosno ako se da sportu mora ga se uzeti iz kulture, socijalne politike, ili neke treće stavke. «Slažem se da grad treba financirati sve što vi kažete, ali grad za to nema para» rekao je Buličić.
                
  Josip Milat (SDP) je ocijenio kako je velika disproporcija između baze i nadgradnje, te da se mora voditi računa o sportu, ali i o školama, vrtićima, «socijali», te realno sagledati što se može uraditi. Predložio je da se napravi plan razvoja školskog sporta, koji je po njemu baza za sve druge sportove, te da se iz proračuna ne financiraju profesionalni klubovi. Potom da se Senatu Sveučilišta uputi pismo da se ubrza postupak osnivanja kineziološkog fakulteta, da se aktualiziraju zaključci Gradskog vijeća o sportu iz 1999. godine i da se pristupi izradi strategije razvoja splitskog sporta. Nadalje, da se uspostavi koordinacija između Gradskog vijeća i Saveza sportova za praćenje rada školskog i sveučilišnog sporta. Veljan Radojković (SDP) je podržavajući prijedlog Milata, predložio da se nađu sredstva za financiranje deset trenera (neto 3500, a brutt0 5000 kuna) što bi značilo godišnje 600 tisuća kuna. Ivica Boljat (HSLS) je pozdravio hrabrost gradonačelnika da sagleda sport u širem kontekstu. On je zapitao što je sa objektima i privatno-javnim partnerstvom, te što je s Muzejem sporta, kojem je dodijeljen privremeni prostor, počelo se skupljati eksponate, a za iduću godinu se predviđa dotacija od tek 80.000 kuna. On je iznio podatak da po jednom istraživanju 65 posto ispitanika smatra da u Splitu treba osnovati posebnu srednju školu za sportaše. Zapitavši što je sa NK «Splitom», NK «Mosorom» ocijenio je da grad najviše ulaže u «Hajduka», «mada se svi slažemo da sa profesionalnim klubovima grad ne treba imati veze». Naveo je da samo 9 posto Splićana podržava da se «Hajduku» daju novci, a da je samo 20 posto njih stavilo taj problem među prvih pet od 27. Boljat je kazao i da se više pažnje treba posvetiti marketingu u sportu, ali i da se više ne bi smjelo dozvoliti uzurpiranje sportskih terena za gradnju stanova. Na kraju je zapitao i što se događa sa KK «Split».

  Isto se zapitao i Davor Lasić (HDZ). Spominjući velike uspjehe košarkaša i vaterpolista on je upitao što se to dogodilo da više nisu ni u domaćem vrhu. Sugerirao je da je donekle odgovor u sprezi politike i sporta. Ivo Šimunović (HSU) je lošim ocijenio nepostojanje strategije sporta, kao jedine zdrave komponente u gradu. On je ustvrdio da novca ima, te da bi se to i dokazalo kada bi u sportu imali strategiju, menadžment i marketing. «Mi ne znamo što je trošak sporta. Podržavam zanos, ali je on potrošiv. Zato sam da se sport profesionalizira, kao grana gradske djelatnosti koja je uspješna» rekao je Šimunović. Zdravka Božikov (HKDU) je upozorila da to što će se zaključiti na Vijeću ne znači da će biti i ispoštovano, te je podsjetila na zaključke iz 1999. godine. Također, pripomenula je da budući Fakultet za kineziologiju ne vidi sebe u sveučilišnom kampu. Miroslav Lerotić (HSS) je kazao kako ne treba lagati goste na sjednici, jer je njihov najpreči problem novac i prostor. «Proračun je u nacrtu, a privreda na koljenima. Ne bih obavezivao Poglavarstvo brojkama, ali bi trebalo napraviti plan za idućih pet godina. Sportske terene možemo osloboditi komunalne naknade, prednost pri dodjeli poslovnih prostora dati onima koji dugo godina ulažu u sport. Ipak, prije svega treba osigurati održavanje objekata i ekspertize udovoljavaju li funkciji.
  Gradonačelnik Buličić je prihvatio neke prijedloge, primjerice Boljata o prezentiranju plana izgradnje novih sportskih objekata, te neke Lerotićeve. Za ostale, gdje su se tražila velika novčana sredstva, je upozorio da oni mijenjaju prijedlog budžeta i da se razmisli sa kojih stavki će se uzeti ta sredstva. Na Kursarovu primjedbu da se članovi Poglavarstva sprdaju sa zahtjevima da se pomogne sportu, Buličić je odgovorio da svi žele pomoći. «To se vidi i iz činjenice da smo u tri godine podigli budžet za sport sa 15 na 39 milijuna kuna. Možemo premjestiti 1-2 milijuna, ali ovoliko koliko se traži teško. Dajte ako to smatrate potrebnim, ali morate onda i kazati odakle da se uzme, iz socijalnih programa, gradskih autobusa ili nečeg trećeg» rekao je Buličić. Podrugovu podršku Kursaru je ocijenio vrhunskom demagogijom, jer je lako obećati 100 milijuna, ali je teško to i izvršiti. Potom je Zdravko Mulić, član Poglavarstva za financije predložio da se pokušaju usvojiti amandmani, a da ih Poglavarstvo pokuša valorizirati kroz Prijedlog proračuna. On je rekao kako se može eventualno nekoliko milijuna prebaciti, primjerice umjesto uređenja nove vijećnice, ali da je primjerice za to već stigao amandman Tonča Blaževića (HSLS) koji predlaže da ti novci idu za Dom mladeži.

  Nakon toga su većinom glasova usvojeni zaključci u kojima se predlaže povećanje sredstava za sportske škole do 5 milijuna kuna, za sportske udruge do 6 milijuna, za stipendije vrhunskih sportaša do 3 milijuna i za perspektivne sportaše do 300 tisuća. Dana je podrška osnivanju fakulteta kineziologije. Za investicijsko održavanje je predloženo izdvajanje dva milijuna kuna. Prihvaćeno je da se izvrši prezentiranje izgradnje novih objekata. Potom da se kod natječaja valorizira ulaganje u sport, da se ne naplaćuje komunalna naknada za sportske terene, da se postepeno uvede financiranje deset trenera, da se ishodi prijenos terena u Poljudu za srednju školu za sportaše i za kineziološki fakultet, da se u godini 2005/06 privremeno organizira nastava u nekoj javnoj ili privatnoj školi za sportaše i financira sredstvima grada. Ujedno, obavezuje se Poglavarstvo da provede zaključke iz 1999. godine, a sa Savezom sportova će se osnovati koordinacija za praćenje školskog sporta.
  U drugom dijelu sjednice se raspravljalo o stanju sportskih objekata. Član Poglavarstva zadužen za sport Silvestar Krka (Libra) je uvodno kazao da su objekti neodržavani i u lošem stanju, te da su neadekvatni za uključivanje djece. Trenutno je uključeno 17 posto djece, a cilj je 50 posto. Pročelnik za sport Mario Negotić je kazao da je služba za sport u početku ponudila pet modela upravljanja, ali je na kraju dat prijedlog da Javna ustanova nastavi sa sadašnjim modelom upravljanja. Negotić je spomenuo da u Zagrebu postoji čak pet javnih ustanova. Naveo je da postoji prijedlog da se u JU uključi još nekoliko objekata: bazeni POŠK-a, Golf tereni u Stobreču, te objekti i tereni pri kotarevima. S tim u vezi je naveo da je služba sporta zatrpana zahtjevima privatnika  da naprave objekte po uvjetima koje postavi grad, čime svi dobivaju.

  Ivica Boljat je ocijenio čudnim što su za ovako važnu raspravu od predstavnika sporta ostala tek nekolicina. On je spomenuo kako je bilo velikih promašaja u upravljanju JU, trošilo se preko kooperanata, ima viška 30-tak ljudi. Nakon njega je predsjednik ASK-a Ivan Veštić zatražio da se Park mladeži izuzme iz upravljanja JU. «Ona je preuzela objekte, ali ne i ljude koji održavaju objekt i to pada na klub» rekao je Veštić. Predsjednik NK «Mosor» Vinko Barbarić je zamolio da se ne prestane s daljnjom izgradnjom objekata za klub. Predstavnici NK «Splita» su kazali da nemaju ništa protiv atletike, ali su protiv toga da se ona razvija na uštrb «Splita». Oni su kazali da JU ipak financira tekuće održavanje, te plaća struju i vodu. Ukazali su i na komercijalne prostore, te da nema studije koja bi opravdala izdvajanje Parka iz JU. Potom je Goran Kursar iznio podatke o financiranju Parka, koje je Lerotić ocijenio falsifikatima. Ravnatelj JU Milivoj Bebić je također ustvrdio da su Kursarovi podaci netočni, te da je on svojim istupom insinuirao da u JU postoji kriminal. U replici, Kursar je kazao da je podatke dobio iz službe sporta, te od nekih osoba iz JU. Bebić se u nastavku založio da Park ostane u okrilju JU, smatrajući neprimjerenim da se takav objekt da na upravljanje maloj grupi ljudi, te da će pod JU društveni interes biti zaštićeniji. Bebić je kazao i da u JU nema viška zaposlenih, na što je Boljat kazao da na tome neće insistirati jer se i u Poglavarstvu prima više ljudi. Na kraju je predložio da onaj tko ubire sredstva sa objekta mora i plaćati njegovo održavanje. Na kraju su prihvaćeni predloženi zaključci s izuzetkom točke i) i točke k). Također, nije prihvaćeno da se Park mladeži izuzme iz JU. Što se tiče NK «Mosor» Silvestar Krka je izvijestio da je Poglavarstvo zatražilo upravni nadzor, ali i da će se učiniti sve da uloženo ne propadne. Prihvaćeno je i da objekte mora održavati onaj tko ubire sredstva, ali i da klubovi ubuduće moraju financirati samo sportsku djelatnost.
  U usvojenim zaključcima, vezanim za JU, ističe se da će grad Split ubrzati postupak uknjižbe sportskih objekata koje je preuzeo u vlasništvo temeljem Zakona o sportu iz 1995. godine. Javnoj ustanovi «Sportski objekti» Ugovorom će prenijeti na upravljanje sve objekte koji su i sada u njenom sastavu, te druge sportske objekte koji nisu u stanju samostalno egzistirati. Iste će JU uvesti u svoje poslovne knjige. Izradit će se akti kojima će se regulirati međusobni odnosi Grada i JU. Razgraničit će se područja djelovanja i ovlasti u korištenju i upravljanju sportskim objektima. Usvojit će se novi Pravilnik o unutrašnjem ustroju, Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o radu, plaćama i osobnim primanjima, te Pravilnik o zaštiti na radu. Redefinirat će se broj i sastav pojedinih službi unutar JU, te pojedinih radnih mjesta. JU će ostati neprofitna organizacija, a mogući prihodi nastali gospodarenjem komercijalnim dijelom prostora namjenski se mogu koristiti isključivo za unapređenje osnovne djelatnosti, odnosno podizanja standarda i razine usluga prema krajnjim korisnicima – sportašima. Splitski savez sportova će redovito dostavljati Godišnji plan korištenja sportskih objekata izrađen na osnovi kriterija kvalitete i uspješnosti pojedinih splitskih sportskih udruga – korisnika sportskih poligona u vlasništvu Grada, a kojima upravlja JU. Pritom će se voditi osobita pažnja da nakon raspodjele termina sportskim udrugama dio termina ostane i za komercijalnu namjenu. Navedene termine u sportskim objektima Grad Split će, kao i do sada pojedinim sportskim udrugama ustupati besplatno na korištenje prema ranije navedenim kriterijima. Maksimalno će se iskorištavati Tehnička služba za funkcionalno održavanje svih sportskih objekata u vlasništvu Grada. U JU će se organizirati vođenje posebnog knjigovodstva za gospodarske djelatnosti, a za obavljanje sportske djelatnosti će se organizirati odvojeno knjigovodstvo po kontnom planu za neprofitne organizacije.



Počast Valenti
Na samom početku sjednice minutom šutnje je odana počast preminulom Velimiru Valenti, osvajaču zlatne medalje u veslanju u Helsinkiju 1952. godine. Valenta je zlatnu medalju osvojio u sastavu legendarnog «Gusarevog» četverca, koji je tada nastupao za reprezentaciju i u čijem sastavu su još bili Duje Bonačić, Mate Trojanović i Petar Šegvić.

Početak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vijeće
i Poglavarstvo
Službeni glasnik
Natječaji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna događanja
GIS za građane
Strasburški klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama možete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vijeća grada Splita.