Sjednice Gradskog vije�a  



02.11.2004.


Vije�nici nisu prihvatili rebalans prora�una

U nastavku 30. sjednice Gradskog vije�a, zapo�ete jo� 22. listopada, vije�nici nisu prihvatili Prijedlog izmjena i dopuna Prora�una grada za 2004. godinu. To je ujedno bila i posljednja to�ka dnevnog reda, koja je odra�ena na dana�njoj sjednici. Naime, procijeniv�i da dnevni red od 33 to�ke ne�e uspjeti obraditi na dana�njoj sjednici vije�nici su ve� na po�etku zasjedanja odlu�ili da se sastanak vije�a nastavi idu�eg tjedna. Tako �e preostale 23 to�ke dnevnog reda vije�nici razmatrati u ponedjeljak 8. studenog. Sjednicu je ina�e, u odsutnosti predsjednika vije�a Josipa Gotovca, koji je do�ao u drugoj polovici zasjedanja, vodio dopredsjednik Vije�a Ivo �imunovi�.



Odlu�ivanju o rebalansu su prethodile rasprave o za�titi vlasni�tva grada nad imovinom auto-kampova Stobre� i Trstenik, te hotela �Ambasador�, izvje�taj o potra�ivanjima grada na dan 31. 12. 2003. godine, analiza izvr�enja prora�una grada za prvih �est mjeseci ove godine, a potom i razmatranje prijedloga resornih programa do kraja godine.



U raspravi o za�titi vlasni�tva Grada nad imovinom auto-kampova �Stobre� i �Trstenik� te biv�eg hotela Ambasador zaklju�eno je da se odga�a mogu�nost oprosta duga za komunalnu naknadu u visini od �est milijuna kuna hotelu �Split� nastalog izme�u 1996. i 1998. godine, a �to je predlo�io Ton�i Bla�evi� (HSLS). Podr�avaju�i gradona�elnika i Poglavarstvo u poduzimanju svih zakonskih radnji u svrhu za�tite vlasni�tva grada Splita vije�nici su zaklju�ili da su kampovi �Trstenik� i �Stobre�, te �uma ispred hotela �Split�, osim dijela koji je u postupku povrata imovine, u vlasni�tvu grada. Na po�etku sjednice 22. listopada, Ton�i Bla�evi� je zatra�io da se Vije�e izjasni o �injenici da su u temeljni kapital hotela �Split�, koji je HFP nedavno prodao zagreba�koj tvrtki �Memento�, upisani i kampovi �Trstenik� i �Stobre�, ina�e uknji�eni kao vlasni�tvo grada. �injenicu da je gradona�elnik Miroslav Buli�i� predsjednik Nadzornog odbora hotela, Bla�evi� je ocijenio kao sukob interesa. �Hotel svojata gradsko vlasni�tvo na Trsteniku i u Stobre�u, a istodobno mu se kao privatnoj tvrtki otpisuje dug prema Gradu� rekao je 22. listopada Bla�evi�. Gradona�elnik mu je na to odgovorio da se na osnovi odluke Gradskog vije�a otpisuje samo dug nastao za vrijeme zbrinjavanja izbjeglica, i to onaj koji se odlukom Vlade nije mogao naplatiti. �Vlada je oslobodila hotel pla�anja naknade u tom razdoblju i sada se iz knjiga samo bri�e potra�ivanje koje ne postoji, ne mo�e se naplatiti i trebalo je biti brisano prije �est-sedam godina, jednako kao i potra�ivanja SUBNOR-a ili Saveza socijalisti�ke omladine� rekao je tada Buli�i�, dodaju�i kako nema sumnje da je zemlji�te kampova gradsko, �to je potvrdio i sam Fond za privatizaciju. Na prijedlog �lana Poglavarstva Zdravka Muli�a vije�nici su prihvatili da se cjelokupna problematika vezana uz hotel �Split� rje�ava u paketu.



Mnogo vi�e polemike bilo je u raspravi o statusu hotela �Ambasador� i odnosu sa poznatim nogometnim trenerom Tomislavom Ivi�em. Naime, grad je zaprimio novi Ivi�ev prijedlog za rje�enje spora u kojem je ponu�ena nagodba u parni�nom postupku koji je pokrenuo Grad Split radi raskinu�a ugovora o kupoprodaji hotela Ambasador, a kako bi vratio zgradu u svoje vlasni�tvo. �lan Poglavarstva Kolja Grisogono je na samom po�etku demantirao tvrdnje da grad ima bilo kakve obaveze prema dr�avi, vezano za njeno preno�enje hotela u vlasni�tvo grada i sukladno tome navodnu obavezu grada da financira nadogradnju suda. Zdravka Bo�ikov (HKDU) je istakla kako se ne mo�e dozvoliti Ivi�u da diktira uvjete gradu. Gradski �elnici su iskazali pak optimizam u pogledu raspleta situacije, ustvrdiv�i da �e krajem godine sud u �ibeniku donijeti presudu koja �e biti u korist grada. Vije�nici pak nisu pokazali takvu sigurnost, te su ispitivali tko je dao suglasnost da se na hotel �Ambasador� postave reklame, isti�u�i kako u gradu ne mo�e svatko postavljati reklame kako ho�e. U tome ih je podr�ao predsjedavaju�i Ivo �imunovi� (HSU) ustvrdiv�i da su namjena prostora i izgled grada u vlasni�tvu grada. Podijeljenost mi�ljenja vije�nika oko razrje�enja problema o�itovala se i u izjavi Dujomira Marasovi�a (HDZ) koji je podsje�aju�i da se problem vu�e od velja�e 1997. godine zatra�io da se to pitanje �to prije rije�i. �Ivi� mora vratiti hotel, a grad njemu novac. �ak i pod cijenu da grad malo izgubi, to ni�ta ne zna�i, ako �emo u protivnom imati jo� jednu ru�evinu u gradu� kazao je Marasovi�. Poglavar Muli� je upozorio da spor koji se vodi u �ibeniku nije jedini izme�u Ivi�a i grada. �Sklon sam nagodbi, ako je Ivi� spreman platiti natje�ajnu cijenu. Prema zadnjim pisanim materijalima Ivi� priznaje dug i iskazuje spremnost da plati ostatak� rekao je Muli�, na �to je Veljan Radojkovi� (SDP) predlo�io da se jo� jednom poku�a na�i rje�enje u obostranom interesu. Na kraju je Vije�e usvojilo prijedlog da se sa Ivi�em poku�a posti�i nagodba, u smislu da plati ostatak duga od oko 14 milijuna kuna, te da Poglavarstvo u roku tri mjeseca izvijesti o poduzetim aktivnostima. Na prijedlog vije�nice Bo�ikov zaklju�eno je da se odmah obustavi reklamiranje na fasadi �Ambasadora� bez suglasnosti Grada. Sukladno njenoj izjavi da se ta reklama pla�a 30.000 eura, te pitanju Ivice Boljata (HSLS) o tome tko je izdao suglasnost za postavljanje reklame, dogradona�elnik �eljko Sikirica je rekao kako grad u ovom trenutku ne ubire dio tog novca zbog nedefiniranosti Pravilnika o ovoj problematici, te je najavio dono�enje takvog akta u kojem �e biti regulirani prihodi grada od takvih reklama.

 

U raspravi o potra�ivanjima grada �lan Poglavarstva Zdravko Muli� je rekao kako dio potra�ivanja iznesen u materijalu vi�e nije aktualan zbog zastarjelosti. Ukupna potra�ivanja grada na 31. prosinca 2003. godine iznose 306 milijuna kuna. Pritom potra�ivanja s osnove komunalne naknade iznose 133 milijuna, s osnova zakupnine 69 milijuna, komunalnog doprinosa 52 milijuna On je naveo i podatak da �ak 75 posto ljudi uredno pla�a komunalnu naknadu, dok su u stvari problem veliki du�nici kao �to je �HBH i MINICOM�, �Atrium Spalatum��Ani� nekretnine� i �Bo�en co.�. S osnova poreza na tvrtku grad potra�uje 13,5 milijuna, od prihoda od pripreme ili prodaje zemlji�ta 12,5 milijuna, od prodaje poslovnih prostora 5,5 milijuna, od stanarine i eta�ne naknade 5,5 milijuna, od obro�ne otplate stanova 3 milijuna, od zakupa javnoprometnih povr�ina 2,5 milijuna, od najamnina 2,5 milijuna, od prodaje stanova milijun kuna. Potra�ivanja za sanaciju Karepovca iznose 1,5 milijuna, naknada za polaganje kabela 0,5 milijuna, koliko i naknada za prenamjenu poljoprivrednog u gra�evinsko zemlji�te. Ostalih devet stavki jo� iznose ukupno 1,1 milijun kuna. Muli� je nije�no odgovorio na upit Davora Lasi�a (HDZ) je su li u navedeni iznos uvr�tene �tete koje je pretrpio grad za vrijeme rata. Vije�e je potom usvojilo i izvje�taj o izvr�enju Prora�una grada za prvih �est mjeseci. Vije�nici su pritom imali primjedbi na realizaciju  u prvom redu vezano za ure�enje cesta, na �to su, izme�u ostalih, ozbiljne primjedbe stavili Bo�ikov i Luka Podrug (H�SP). U tom smislu je, u raspravi o programu izgradnje objekata i komunalne infrastrukture, primjedbe dao i Ivica Boljat navev�i cijeli niz imena ulica od Vukovarske do Bra�ke koje nisu rije�ene. Temeljem toga je ocijenio da na ovoj problematici �dolazi do izra�aja sva nemo� i nesposobnost u radu Poglavarstva, a pogotovo resora komunale�. Na nerealnost realizacije predlo�enog programa ukazao je i Jak�a Marasovi� (HNS). Duje Marasovi� je pak ustvrdio da nas spa�ava EKO Ka�telanski zaljev i ono �to radi dr�ava. Pritom je spomenuo problem okomite centurijacije prema �njanu, zbog nedostatka koje tri kotara nemaju pristup moru. Kritiku je osna�io Lasi� rekav�i da nezadovoljstvo ne izra�avaju samo vije�nici nego i predstavnici mjesnih odbora koje se saziva samo pred dono�enje prora�una, pri �emu se programi prepisuju, a ni�ta se ne radi. Odgovorio mu je �lan Poglavarstva Branko Tonkovi� rekav�i da je izba�eno sve �to se godinama prepisivalo �kako se ne bi dalje varalo ljude�. On je istakao da se nema dovoljno para navev�i u prilog tome da samo jedan kilometar Vukovarske ulice ko�ta 60 milijuna kuna. Unato� primjedbama program je pro�ao kao i onaj o odr�avanju ure�enog gra�evinskog zemlji�ta. Uz vi�e ili manje primjedbi usvojeni su i prijedlozi programa javnih potreba u obrazovanju i kulturi, pri �emu je u ovom posljednjem dodat amandman koji se odnosi na dodjelu dodatnih 75.000 kuna Pu�kom otvorenom u�ili�tu.



S jednim glasom manjka nije pro�ao prijedlog potreba u pred�kolskom odgoju, a velika polemika se razvila i vezano za program potreba u sportu koji tako�er nije usvojen. Pritom je do�lo do o�trog repliciranja izme�u Gorana Kursara (Libra) i Miroslava Leroti�a (HSS), koji je tra�io 1,2 dva milijuna kuna za potrebe rada i objekata Nogometnog kluba Split i Ko�arka�kog kluba Split. Preciznije 500.000 kuna za �kolu nogometa NK Split, za ure�enje NK Split, te dvoranu po 250.000 kuna i 200.000 kuna za sportsku ambulantu. Kursar je smatrao da taj prijedlog nije primjeren, jer postoje i drugi klubovi koji nemaju dostatnih sredstava za normalan rad i da zbog toga ne treba posebno izdvajati NK Split. Na to su neki vije�nici upitali za�to je onda posebno izdvajan HKN Hajduk. Burna rasprava kulminirala je izjavom Jak�e Marasovi�a (HNS) da je "u omladinskim �kolama nogometnih klubova Hajduk, Split i Dalmatinac na djelu lupe�tina". Resorni poglavar Silvestar Krka je prihvatio da se za �kolu NK Splita izdvoji 200.000 kuna, a da se ostale stavke na�u u programu za 2005. godinu. Na to je Kursar rekao da ne�e glasati za takav program, �to je i u�inio zbog �ega prijedlog Programa nije dobio dovoljan broj glasova. Nakon toga je Leroti� demonstrativno napustio sjednicu, da bi se ipak vratio na glasanje o rebalansu prora�una.



U raspravi o rebalansu prora�una iz oporbenih redova je iznesen niz primjedbi na tro�enje sredstava. Tako se prigovaralo rastu tro�kova za reprezentaciju, putovanja, velik broj novoprimljenih zaposlenika. Na te primjedbe poglavar Muli� je kazao kako su ukupni tro�kovi uprave smanjeni u odnosu na planirana sredstva. �Reprezentacija je velika, ali smo svi �eljeli veliku sve�anost za svetog Duju, a �elimo isto tako i idu�e godine� rekao je Muli�. Gradona�elnik Buli�i� je pak kazao kako je primljeno 17 pripravnika i da nema smisla sada ih otpu�tati i primati nove koje �e trebati ponovo educirati. Primljeni pripravnici su educirani u skladu s evropskim normama. Neki su bili u Evropi na usavr�avanju. S obzirom koliko se u njih ulagalo ne bi bilo svrsishodno sada ih otpu�tati� rekao je Buli�i� S tim u vezi Muli� je dodao kako je u me�uvremenu oti�lo 50 ljudi u mirovinu, pa je mnogo sredstava oti�lo na otpremnine. On je napomenuo kako je usvajanje rebalansa samo korak ka usvajanju novog prora�una, koji prijedlog je ve� skoro napravljen. Uz to gradona�elnik je kazao da vije�nici glasanjem o rebalansu u biti potvr�uju odluke koje su sami prethodno usvojili � primjerice, odluku iz travnja o raspodjeli vi�ka od 38 milijuna kuna, za �to su se izjasnili gotovo jednoglasno. �Dogodit �e se apsurdna situacija da Grad ima novac, da ga na osnovi ugovora privreda potra�uje, a da se on ne�e mo�i isplatiti. Stvara se umjetna nelikvidnost u ovoj i umjetni vi�ak sredstava u idu�oj godini� rekao je Muli� navev�i primjer da desetak milijuna kuna predvi�enih za nastavak radova na Vukovarskoj ulici, koji zbog administrativnih problema ne�e biti mogu�i ove godine, ne�e mo�i biti preusmjereno u druge svrhe. Prilikom glasanja za rebalans je bilo 12 vije�nika, tri su bila protiv, a 4 suzdr�ana, tako da prijedlog nije dobio potrebnu ve�inu glasova, odnosno ve�inu glasova od ukupnog broja vije�nika. Vladaju�oj koaliciji, koja ima 12 mandata u vije�u, nedostajao je jedan glas � onaj Jak�e Baloevi�a (HSS) koji nije prisustvovao sjednici.

     

Minuta �utnje za Zdenka Runji�a

Uo�i sjednice, �etvorica HDZ-ovih vije�nika (Jozo Bali�, Dujomir Marasovi�, Davor Lasi� i Ante Lueti�) predala su predsjedavaju�em Ivi. �imunovi�u inicijativu da se jednoj gradskoj ulici da ime nedavno preminulog skladatelja Zdenka Runji�a. �Zdenko Runji� je jedno od najve�ih glazbenih imena ovoga grada, Dalmacije i Hrvatske. Skladao je preko 600 melodija mediteranskog ozra�ja, neponovljivih i op�eprihva�enih, tako da neke slove kao narodne pjesme. Njegove note su biseri u glazbenoj riznici ovoga grada, pa bi bilo primjereno da se grad odu�i i zahvali autoru� isti�u predlagatelji u svojoj inicijativi.



�imunovi� je na�elno podr�ao inicijativu, ali dodao kako ona �sti�e deset godina prerano�. �U na�em pravilniku o tim pitanjima stoji da se imena ulicama i trgovima ne daju ranije od deset godina nakon smrti osobe. Od tog principa, dodu�e, jednom se i odstupilo i to u slu�aju prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu�mana. U svakom slu�aju, Gradsko vije�e takve inicijative stavlja na dnevni red tek nakon �to one pro�u proceduru, odnosno Komisiju za imenovanje ulica i trgova� rekao je �imunovi�.
Preminulom skladatelju Vije�e je odalo po�ast minutom �utnje.

Po�etak

Sredina

Kraj

Print 

  


 GRAD SPLIT
 

Naslovnica
Gradsko vije�e
i Poglavarstvo
Slu�beni glasnik
Natje�aji i oglasi
Javna priznanja
Dnevna doga�anja
GIS za gra�ane
Strasbur�ki klub
E-mail

Akti Poglavarstva
Prostorni plan
 

  Info  


Na ovim stranicama mo�ete
doznati sve o sjednicama
Gradskog vije�a grada Splita.