POVJESNA JEZGRA SPLITA - UPOZNAJTE SVJETSKU KULTURNU BAŠTINU

Katedrala

Rekonstrukcija Dioklecijanova mauzoleja sa carevim sarkofagom u središtu (E.Hebrard, 1912)

Katedrala

Crtež Peristila - Katedralnoga trga iz 1782. godine (L.F.Cassas)

Katedrala

Zgrada Splitske nadbiskupije sagrađena u 17. st. i porušena nakon požara 1924. godine.

Katedrala

Vrata katedrale - detalj

Katedrala

Zgrada Splitske nadbiskupije sagrađena u 17. st. i porušena nakon požara 1924. godine.

Katedrala

Crkva Dušice na Trgu dobre smrti s unutrašnje strane Srebrenih vratiju, građena u 19. st., a porušena 1944. godine.

Katedrala

Splitski evanđelistar iz ranog srednjeg vijeka jedan od najstarijih rukopisa na pergameni u Hrvatskoj.

Katedrala

Riznica katedrale: moćnici sv.Dujma.

Katedrala

Riznica katedrale: pokaznica, Victor de Angelis 1532. godine.

Katedrala

Crtež Peristila - Katedralnoga trga iz 1782. godine (L.F.Cassas)

Katedrala

Rekonstrukcija središnjeg dijela Palače (G.Niemann, 1919)

Za razvitak Splita bila je već od samoga mu početka osobito važna salonitanska civilna i vjerska baština. Salonitanci, koji su napustili svoj grad i preselili se u carevu Palaču, gdje je od 7. st. nastajao Split, preuzeli su solinske svete mučenike i njihove relikvije prenijeli u novo sjedište. Jedan od tih mučenika, Domnio (Dujam) postao je gradski zaštitnik - patron Splita. U Splitu je nastavljeno i salonitansko štovanje Bogorodice pa je mjesna katedrala, u bivšemu Dioklecijanovu mauzoleju, vrlo rano, valjda već u 7. st., bila njoj i posvećena.

Vjerska je baština u ranom srednjem vijeku bila glavno polazište uređenju svakoga grada i njegovoj samostalnosti. Oslanjanjem na salonitansku crkvu i nasljedstvo njezinih prava, splitska je crkva uzdignuta na rang nadbiskupije u vrijeme splitskih crkvenih sabora 925. i 928. godine. Tada je u Splitu na čelu biskupije bio Ivan, sin Tordakatov (Tvrtkov?) rođen i odgojen u Splitu, kako to piše na natpisu uklesnom na njegovu sarkofagu.

U katedrali Sv. Dujma na glavnom su ulazu drvene vratnice rezbara Andrije Buvine iz 1214. god., u unutrašnjosti romanička propovjednaonica, kasnogotička i ranorenesansna skulptura (Bonino Da Milano i Juraj Dalmatinac), vrijedne barokne slike, a u njezinoj neposrednoj blizini bogata katedralna riznica s mnogim relikvijarima, crkvenim knjigama, liturgijskim ruhom itd.