POVJESNA JEZGRA SPLITA - UPOZNAJTE SVJETSKU KULTURNU BAŠTINU

Zlatna vrata

Rekonstrukcija Zlatnih vratiju i oktogonalne kule na sjevernome pročelju Palače (G.Niemann, 1910).

Zlatna vrata

Presjek kroz vanjski zid Zlatnih vratiju Palače u kojem je sagrađena crkvica sv.Martina.

Zlatna vrata

Unutrašnjost ranosrednjovjekovne crkvice sv.Martina.

Zlatna vrata

4. stoljeće

Zlatna vrata

15. stoljeće

Zlatna vrata

17. stoljeće

Zlatna vrata

19. stoljeće

Sjeverna vrata Palače (tzv. Zlatna vrata) bila su projektirana kao glavni ulaz u Palaču i bogato ukrašena. U nišama su po svoj prilici stajali kipovi Dioklecijana i suvladara mu Maksimijana (u gornjem redu), a između njih orao, simbol Jupitra. U nišama donjeg reda bili su kipovi dvaju im nasljednika - cezara: Galerija i Konstantina. To se može zaključiti po sustavu carske ikonografije u doba četverovlađa (tetrahije). Na vrhu zida sačuvana su četiri postamenta (na crtežima iz 18. st. ima ih pet!) koji su također mogli nositi kipove, no nemoguće je zamisliti da bi se carski likovi ponavljali na istome pročelju pa se tome dvostručenju zasad ne nalazi pravo objašnjenje.

U hodniku za stražu nad Zlatnim vratima uređena je, po svoj prilici u 6. st. crkva Sv. Martina. Na to upućuju i sveci zaštitnici kojima su bila posvećena ostala vrata careve Palače: sv. Teodor (zapadna), sv. Apolinar (istočna) i sv. Julijana (južna). Sv. Martin je, slično kao i sv. Teodor, bio zaštitnik vojnika i štovan po čitavome, osobito zapadnome svijetu u vrijeme cara Justinijana (527.-565.). Crkva u hodniku nekoliko je puta preuređivana. Sadašnji izgled je kombinacija najranijeg (obnovljenog) izgleda iz 6. st. u prostoru gdje je u 11. st. postavljena predromanička oltarna ograda koja je na tome izvornome mjestu i danas. Po tome je ona i u svjetskim razmjerima izuzetan primjer očuvanosti crkvenog interijera. Crkva Sv. Martina danas je u sklopu ženskog dominikanskoga samostana.