POVJESNA JEZGRA SPLITA - UPOZNAJTE SVJETSKU KULTURNU BAŠTINU

Marjan (Vidilica)

Crtež Splita iz 1708. godine (G.Juster).

Marjan (Vidilica)

Renesansni pustinjački samostan (ermitraž) izgrađen polovinom 15.st.

Marjan (Vidilica)

Renesansni pustinjački samostan (ermitraž) izgrađen polovinom 15.st.

Marjan (Vidilica)

Crkvica sv.Nikole izgrađena početkom 13.st.

Marjan (Vidilica)

Pogled na Split početkom 20.st.

Marjan (Vidilica)

Crkvica sv.Jeronima ispred pustinjačkog samostana.

Marjan (Vidilica)

Reljef Jurja Dalmatinca 15.st. iz zavjetne crkvice Gospe od sedam žalosti u Kašjunima.

Brdo Marjan, na zapadnoj strani grada (visoko 178 m), danas park šuma, spominje se u tekstovima srednjega vijeka, često pod imenom Mons serranda (zabran za pašu, sječu drva) ili Mons Kyrieleison, zbog mnogih crkvica koje su tamo bile sagrađene. Kad se u povijesnim izvorima nabrajaju posjedi splitskih građana na obroncima Marjana, onda se brdo naziva Marnano, Mariniano, Murnano i sl. koje ime potječe, možda, od imena davnoga rimskoga posjednika tamošnjih zemalja Marina ili Mariniana.

Na glasovitom kartografskom prikazu staroga svijeta, nazvanom Tabula Peutingeriana (to je kopija iz 12/13. st. neke vrlo stare karte, točnije, njezinog prerisa načinjenog u 4.-5. st. poslije Krista) zabilježen je na mjestu Dioklecijanove Palače toponim Spalatum. Na zapadnopm rtu Marjana označen je lokalitet ad Dianam, tj. hram Dijane, božice lova. Nad njim je u 10. ili u 11. st. bila sagrađena crkva Sv. Jure.

Na istom rtu Marjana, uz more, je Oceanografski institut, na vrhu brda Prirodoslovni muzej i Zoološki vrt. Na istočnoj je strani vidikovac, tzv. Prva vidilica, do koje se pristupa stepenicama s Rive – obale. Odatle je najljepši pogled na Split.

Na južnim stijenama brda su špilje s renesansnim ermitažom (pol. 15. st.) koji tradicija povezuje sa Sv. Jeronimom, odnosno Sv. Cirijakom i vrlo starim hodočašćima Splićana još u 13. st.. U maloj crkvi, neposredno pred špiljom, je oltar kipara A. Alešija i reljef koji prikazuje sv. Jeronima (1480.god.). Na Marjanu je i nekoliko zavjetnih crkava: Gospe od sedam žalosti (iz 15. st.) u kojoj je reljef kipara Jurja Dalmatinca (15. st.), pa crkva nazvana Betlehem (14. st.), u novije doba pregrađena. Na istočnoj strani brda je crkva Sv.Nikole (poč. 13. st.) uz koju je bio sagrađen benediktinski samostan, porušen početkom ovoga st.. Nedaleko od nje, prema gradu, staro je židovsko groblje (16. st.).