index
naslovnica.gif
Grad Split
O gradu
Zastava, grb, himna
Dan grada
Sveci i zaštitnici
Split jučer
Split danas
Gradovi prijatelji
Split u asocijacijama
Javna priznanja
Korisni linkovi i informacije
Grad u slikama
Virtualna šetnja
Fotogalerije Splita
Gradonačelnik
Akti gradonačelnika
Gradsko vijeće
Pravo na pristup informacijama
Zaštita osobnih podataka
Službeni glasnik
Telefonski imenik gradske uprave
Kulturna strategija grada Splita
Strategija Urbane aglomeracije Split
Arhiva vijesti




























main_galerija
Split - Pjaca

Split danas

Split je drugi grad po veličini i značaju u Republici Hrvatskoj te najsnažnije regionalno središte na istočnoj obali Jadrana. Prema posljednjem popisu stanovništva, iz 2011. godine Split ima 178.192 stanovnika, što je skoro 40 posto žitelja Splitsko dalmatinske županije (455.242 stanovnika), odnosno nešto više od 4 posto ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.290.612 stanovnika). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Splitu je 30. lipnja 2013. godine bilo registrirano 84.679 zaposlenih osoba. Od toga je 73.881 bio zaposlen kod pravnih osoba. Udio žena u broju zaposlenih je 49,24%. Prema podacima Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 29. veljače 2014. godine u Splitu je bilo registrirano 20.572 nezaposlenih. Među nezaposlenima, prema razini obrazovanja dominiraju osobe sa srednjom stručnom spremom (68,3%). Čak 14,7 posto nezaposlenih ima visoko obrazovanje (fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat). Udio onih sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem je 8,0%, a onih sa osnovnom školom 14,8%. Bez škole je samo 1,1%. Među nezaposlenima je 55,7% žena.
 
Unatoč globalnoj krizi Split tradicionalno zadržava vitalnost. Ona se ogleda kako u jačanju položaja grada kao turističke destinacije, rastu prometne frekventnosti, tako i u poduzetničkoj inovativnosti, poticanju malog poduzetništva, školovanju za deficitarna zanimanja potrebna lokalnom gospodarstvu te stalnom poticanju razvoja Sveučilišta.
Split, kao dalmatinska metropola i aglomeracijsko središte, kulturni, privredni, sveučilišni i sportski centar ima velike prostorne, stručne, znanstvene i proizvodne potencijale koji uz korištenje sredstava iz europskih fondova predstavljaju okosnicu budućeg razvoja grada, čime bi trebao postati i lokomotiva razvoja regije. U funkciji razvoja grad je profilirao i snažniju aktivnost na međunarodnom planu u funkciji privlačenja stranih investitora, za koje se očekuje da će se uključiti u realizaciju predviđenih gradskih projekata, čija vrijednost se mjeri u stotinama milijuna eura. Vezano s tim jasno je izraženo opredjeljenje na snažan razvoj grada kao turističke destinacije, s osloncem na kulturno – povijesnu baštinu i nove projekte kojima se već privlače desetine tisuća novih turista, koji rezultati se već vide u protekloj i ovoj godini kada je Split srušio sve rekorde u posjećenosti u sezoni.
 
Funkcioniranje grada, njegovih upravnih i komunalnih službi te razvoja u 2014. godini financira se iz proračuna, koji je „težak“ 840.521.290 kuna. I iz samog proračuna se da iščitati u kojem je pravcu usmjeren razvoj, s obzirom da je proračun za kulturu povećan sa 80,45 milijuna kuna u 2013. g. na 85,24 milijuna kuna u 2014. godini.  
  
 
Turizam i promet

Split posljednjih godina postaje sve popularnije turističko odredište. Prema podacima ECM-a, organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih te postao turistički šampion Hrvatske. U prvih 9 mjeseci 2014. godine ostvarene su 863 tisuće noćenja, što je za 33.000 više nego 2013. godine. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke. Slijede Britanci i Francuzi te Talijani, potom gosti iz SAD-a i Australije. Sa skoro milijun ostvarenih noćenja turista godišnje Split je zakoračio na europsku i svjetsku turističku pozornicu traženih destinacija. Dovršenjem započetih te izgradnjom novih hotelskih kapaciteta, Split će se jače pozicionirati na tržištima kongresnog, sportskog, rekreacijskog i kulturnog turizma. Tako bi za 10-ak godina mogao doseći 2 milijuna noćenja. Za uređenje grada, kao i za ukupnu turističku ponudu Split je dobio niz najznačajnijih domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih asocijacija.
U prometnom smislu Split je i dalje najznačajnije čvorište, a nova kvaliteta je došla izgradnjom autoceste do Zagreba. Važnost položaja Splita na sjecištu svih vrsta prijevoza (brodski, cestovni, željeznički i zračni) potvrđuje i činjenica da zračna luka obara povijesne rekorde u broju putnika, a gradska luka s prometom od preko četiri milijuna putnika treća je luka na Mediteranu.

http://www.visitsplit.com


Gospodarstvo

Do 1990. godine, Split je imao razvijenu tekstilnu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, brodogradnju te, uz turističku djelatnost, snažan građevinski sektor. Danas okosnicu gospodarstva čine brodogradnja, trgovina, sajamska djelatnost te razvoj novih tehnologija. Uz podršku grada otvoren je Microsoftov inovacijski centar, drugi u Hrvatskoj, koji je dio Microsoftove „unlimited potential“ inicijative s ciljem povezivanja informatičkih grana i stručnjaka radi stvaranja novih proizvoda i njihovog plasiranja na tržište. Centar je dio mreže od 130 takvih centara u svijetu, što mu omogućuje pristup nizu projekata, znanja i mogućnosti. Namijenjen je malim i srednjim poduzećima kojima osigurava infrastrukturu i resurse potrebne za razvoj inovativnih softverskih rješenja i usluga, njihovo testiranje. Tu je i najznačajnija podružnica kompanije „Ericsson Nikola Tesla“ koja se bavi razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i koja ima uspješnu dugogodišnju suradnju sa splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. U Splitu djeluje i Tehnološki centar Split d.o.o., koji pruža različite vrste stručnih usluga, koji zajedno s malim tvrtkama koriste prostor od oko 800m2. U svrhu komercijalizacije ideja i povezivanja sveučilišta i poduzetništva, osnovan je Ured za transfer tehnologije, koji je dio Centra za znanstveno-tehnologijski razvitak Sveučilišta u Splitu. Grad ulaže napore da postane središtem kulturnih, zabavnih, sportskih, te gospodarskih manifestacija, što za cilj ima povećanje turističke atraktivnosti Splita, promociju proizvođača i njihovih proizvoda te upisivanja Splita na sajamsku kartu Europe. Tako se izravno potiče niz međunarodnih sajmova među kojima su GAST i SASO najveći u Hrvatskoj i zadržavaju stabilnost po broju sudionika unatoč krizi, Croatia Boat Show, jedan od najvećih europskih sajmova takve vrste, potom Praznik cvijeća, Međunarodna konferencija o softveru, telekomunikacijama i računalnim mrežama Softcom,....Grad te manifestacije, osim financijski potiče i omogućavanjem povoljnijeg korištenja javnih gradskih površina. Također, donošenjem planskih dokumenata otvara prostor za oživljavanje građevinskog sektora, primjerice stvaranjem pretpostavki za izgradnju stanova u poticajnoj stanogradnji (POS):
Grad sudjeluje u razvoju gospodarstva grada i potporama malom gospodarstvu radi poticanja konkurentnosti i inovativnosti. Surađuje i sa lokalnim i regionalnim partnerima, usmjeravajući svoje djelovanje ka postizanju ciljeva nacionalnih i europskih strategija razvoja gospodarstva. Ujedno, aktivno se radi na poticanju razvoja poduzetništva, cjeloživotnog obrazovanja, održivog razvoja, povlačenju sredstava iz europskih fondova te poticanju razvoja turizma.
 
S ciljem stvaranja povoljnijeg poduzetničkog okruženja i jačanja konkurentnosti malog gospodarstva u Splitu, dodjeljene su potpore u obliku nepovratnih financijskih sredstava subjektima malog gospodarstva u ukupnom iznosu od 1.200.000,00 kuna godišnje. Dodjeljuju se i potpore inovacijama subjekata malog gospodarstva u iznosu od 200.000,00 kuna godišnje. Radi jačanja poduzetničkog potencijala žena ostvarena je suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Split i Splitsko – dalmatinskom županijom. 

http://www.hgk.hr
 

Obrazovanje

Split je sveučilišni centar s oko 24.000 studenata, 1500 profesora, koji rade i školuju se na 14 fakulteta, jednoj umjetničkoj akademiji, tri sveučilišna studijska centra i jednom međusveučilišnom studiju. Uvažavajući značaj znanosti za razvoj, grad posljednjih 10 godina daje podršku izgradnji Sveučilišnog kampa, gdje će biti smješteni skoro svi splitski fakulteti, Sveučilišna knjižnica te objekti studentskog standarda. Povezanost grada sa znanošću i njeno populariziranje ostvaruje se kroz projekt NobelSt (organizirani dolazak nobelovaca u Split) te ostale projekte u suradnji sa Sveučilištem.
Obnovljena su igrališta u gradskim četvrtima i brojni dječji vrtići. Grad, zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, planira izgradnju osnovne škole „Pazdigrad“. Potpisan je i Sporazum za gradnju druge faze osnovne škole „Pujanke“. U 4 gradske ustanove predškolskog odgoja, u 73 objekta zbrinuto je 4900 djece. U 17 vrtića u vlasništvu fizičkih osoba i 4 u vlasništvu vjerskih organizacija zbrinuto je 1600 djece. Skoro 15 tisuća đaka uči u 27 osnovnih škola, dok skoro 22 tisuće učenika pohađa nastavu u splitskim srednjim školama.

http://www.unist.hr  
  
  
Kultura i baština

Split je s Dioklecijanovom palačom i starom gradskom jezgrom 1979. godine upisan u UNESCO-ov registar svjetske baštine. Uz svakovrsnu te financijsku potporu kulturnim manifestacijama u gradu, počelo se financijski pomagati i projekte u kulturi koji do sada nisu imali financijsku potporu, primjerice dodjelom novčanih nagrada na manifestaciji Marulićevi dani. Održavaju se brojne izložbe velikih slikarskih majstora kao što su Goya i Salvador Dali. Uz brojne galerije, kina, multimedijalni centar i tri kazališta u Splitu djeluje 70 udruga i drugih organizacija koje se bave glazbenom i kazališno scenskom djelatnošću, 21 koja se bavi knjižničnom i izdavačkom djelatnošću, 19 koje se bave izložbenom djelatnošću te 19 s područja filmske i multimedijalne djelatnosti. Svakako najznačajnija i najpoznatija manifestacija je Splitsko ljeto u jednomjesečnom trajanju usred ljeta. Tu su i značajne manifestacije sa snažnim međunarodnim pečatom kao što su Marulićevi dani, Knjiga Mediterana, Split Film Festival, Mediteranski Film Festival, World Press Photo. Pokrenut je i Festival arheološkog filma. Split je hrvatska prijestolnica glazbe, sa najboljim festivalom popularne glazbe u Hrvatskoj, a u Splitu su ugošćeni i brojni glazbenici svjetskog glasa, koji su pjevali i svirali na otvorenim pozornicama Rive i Prokurativa.

 
Sport

U svijetu je Split možda najpoznatiji po sportašima i sportskim klubovima. Rodni je grad Blanke Vlašić, najbolje atletičarke svijeta 2010. godine i Ivana Balića, najboljeg rukometaša svijeta svih vremena te Gorana Ivaniševića, jednog od najprepoznatljivijih tenisača svijeta i osvajača turnira u Wimbledonu. Također, košarkaša Tonija Kukoča, osvajača tri NBA prstena. U Splitu je rođena i najuspješnija hrvatska sportašica s ljetnih olimpijskih igara, osvajačica zlatne i srebrne olimpijske medalje, plivačica Đurđice Bjedov. Sjedište je KK „Split“, najboljeg europskog košarkaškog kluba 20. stoljeća – trostrukog europskog prvaka. Ima najbolje hrvatske veslače, osvajače zlatnih i drugih olimpijskih i svjetskih medalja, dva šahovska omladinska prvaka svijeta i jedriličare koji su među najboljima u Europi i svijetu, primjerice Tonča Stipanovića, prvaka Europe u klasi laser. Split ima i najbolju hrvatsku sportašicu u 2011. godini - Anu Zaninović, svjetsku prvakinju u taekwondou i MVP cijelog prvenstva, a njena sestra Lucija je osvajačica brončane medalje na Olimpijadi u Londonu, dok su obje prvakinje Europe. Splitski vaterpolo klubovi i druga sportska društva osvajali su najznačajnije europske trofeje, a sportaši, uz brojna europska i svjetska odličja čak 69 olimpijskih medalja. Stoga, a s obzirom da Split ima manje od 200.000 stanovnika te da se prostire na nepunih 80 km2, Splićani često ističu da žive u najsportskijem gradu na svijetu. Sportski savez grada okuplja 211 klubova sa 20.000 članova. U gradu djeluje još 100-tinjak sportskih udruga. Split je posebno ponosan i na nogometni klub "Hajduk", koji je osnovan 1911. godine i najuspješniji je hrvatski nogometni klub. Trenutno se grade dvije školske sportske dvorane ukupne vrijednosti oko 40 milijuna kuna te će uskoro sve škole, odnosno svi gradski kvartovi imati svoje sportske dvorane. Ulaže se i u održavanje stadiona izgrađenog za Mediteranske igre, održane 1979. godine. Tako je ove jeseni izvršena potpuna drenaža terena i stavljena nova trava na igralište. U Splitu su održane velike sportske manifestacije, od Mediteranskih igara 1979., prvenstava Europe u plivanju, vaterpolu, atletici, košarci, kuglanju, borilačkim sportovima, Svjetskog prvenstva u rukometu, natjecanja u jedrenju i drugim sportovima, do Kontinentalnog kupa u atletici 2010. godine. Protekle godine u Splitu su također održana brojna natjecanja međunarodnog ranga: Europsko prvenstvo u jedrenju u klasi fin, Međunarodni skakački miting, Sportske igre mladih, Europsko sveučilišno prvenstvo u košarci, Međunarodna studentska regata te brojna međunarodna natjecanja u mačevanju i borilačkim sportovima.

Print

 
Legalizacija
Plan upravljanja gradskom jezgrom
Servisne informacije
Planovi grada
Prostorno planska dokumentacija
Natječaji i oglasi
Proračun Grada Splita
Temeljni akti Grada Splita
Prevencija kriminaliteta
Nacionalne manjine
Savjet mladih
Press
Error
 
 
footer
 
naslovnica mapa Weba