index
press.gif
Arhiva vijesti u 2017.
Siječanj
Veljača
Ožujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Arhiva vijesti u 2016.
Arhiva vijesti u 2015.
Arhiva vijesti u 2014.
Arhiva vijesti u 2013.
Arhiva vijesti u 2012.
Arhiva vijesti u 2011.
Arhiva vijesti u 2010.
Arhiva vijesti u 2009.




























main_galerija
Split - Riva /2/

Gradski vijećnici izglasali povećanje prireza na dohodak

Nakon poduže rasprave u kojoj je izmijenjeni brojni argumenti za i protiv, gradski vijećnici su sa 19 glasova za i 16 protiv izglasali izmjene Odluke o prirezu na porez na dohodak, čime je on sa deset povećan na 15 posto.

2017_09_11_VIjeće I dio 03.jpg Dajući širi kontekst gradonačelnik Andro Krstulović Opara je uvodno istakao da se porezni prihodi smanjuju, a, istovremeno, značajan dio funkcija decentralizira. Također, propisan je niz obveza lokalne samouprave, potrebe za uređenjem komunalne infrastrukture rastu (otkupi zemljišta, ...), kao i potrebe za društvenim sadržajima (Koncertna dvorana, osnovne škole, vrtići, dječja igrališta, zelene površine...), što čini potrebu stvaranja dodatnih prihoda. Ukazao je na nenaplaćena potraživanja od 570 milijuna kuna (preko 30 % nenaplativo), od čega se 305 milijuna odnosi na komunalne doprinose i naknade. Upozorio je i na sudske sporove u visini 600 milijuna kuna, čiji ishod može ugroziti izvršenje proračuna. Potom na nerentabilnost gradske imovine i nedovoljnu transparentnost njene komercijalizacije, lošu razinu komunalne opremljenosti i infrastrukture, nisku razinu korištenja mogućnosti i primjene IT tehnologije, nepostojanje jasne strategije razvoja grada, neusklađenost zemljišnih knjiga i sporo rješavanje imovinsko-pravnih poslova za gradsku imovinu što bitno smanjuje mogućnost realizacije razvojnih projekata. Naveo je i nerazvijenu prometnu infrastrukturu, nedovoljnu financijsku kontrolu gradskih firmi, neusklađenost u organizacijskim strukturama, kolektivnim ugovorima, nejednakost plaća…, problem pomorskog dobra. Nadalje potrebu zadržavanja gradskog proračuna na razini 805 – 840 milijuna kuna (bez proračunskih korisnika), ulaganja u komunalnu infrastrukturu (150 milijuna kn), otkup zemljišta za novi ulaz/izlaz grada na Zagorskom putu, socijalne mjere među kojima naknada za novorođenu djecu (55.000 kn), kupnja udžbenika za sve đake u osnovnim školama, ulaganje (45 milijuna kn) u kapitalne objekte kulture, financiranje obnove Dioklecijanove palače, tvrđave Gripe u cilju značajnije komercijalizacije kulturnog bogatstva grada, izgradnju OŠ Pujanke, rekonstrukciju i dogradnju OŠ Kamen-Šine, komunalna infrastruktura i vrti na Kili. Zbog toga i drugih aktivnosti predložio je povećanje prireza, dodavši da je Split tek 21 po njegovoj visini, a ispred su i Zagreb, Rijeka, Osijek, Karlovac, Kaštela, Zadar…. Tome je dodao kako je Split tek na 32 mjestu po prikupljenom prirezu i porezu po glavi stanovnika s iznosom od 2.002 kune, u odnosu na npr. Rijeku s 2.517 kuna. Ustvrdio je da porast dolaska turista od 2008. godine za 275 posto i njihovih noćenja za 375 posto nije pozitivno utjecao na proračun, nego je on čak imao i silaznu putanju. Ukupno, Split je 3. po visini proračuna, među sedam najvećih gradova u Hrvatskoj, ali tek 6. po visini proračunskih sredstava po stanovniku. „Novac je u gradu, ali ga grad nezna ubrati. Naš grad nije drugi u državi, nije solidaran ni socijalno osviješten, ali naš grad može bolje“, kazao je gradonačelnik rekavši da čak 60 posto ljudi neće osjetiti promjenu. Prema izračunu na prosječnu plaću od 5270 kuna bez uzdržavanog člana mjesečno bi se plaćalo 25,16 kuna više, a na primanja od 6.000 kuna i jednog uzdržavanog člana 7,71 kuna više, dok bi se isti mjesečni iznos plaćao na primanja od 8.500 kn uz olakšicu na dvoje djece.

2017_09_11_VIjeće I dio 04.jpgPrimjedbe oporbenih predstavnika (Pametno, SDP, Most) su se uglavnom odnosile na to da bi trebao prvenstveno postaviti efikasniju organizaciju funkcioniranja grada, smanjiti rashode administracije koja bi trebala biti racionalnija te da treba bolje gospodariti gradskom imovinom. Istaknuto je i da Dubrovnik i Opatija imaju manje prireze, ali veći proračun po glavi stanovnika, a da neki gradovi i općine u Hrvatskoj uopće nemaju prirez. Upozoreno je da se povećanjem prireza neće riješiti problem sive ekonomije, nego pojačanom kontrolom i većim angažmanom svih nadležnih pa i državnih službi. Upozoreno je i na efekte koje će nova mjera imati na poduzetnike i obrtnike. S druge strane rečene je (HSLS, HDZ i HSS) i da treba sačekati godinu dana, kao probni rok, u kojem bi povećani prirez trebao pomoći da se premoste zatečeni problemi, ili da se oni počnu rješavati, ali to neće biti moguće bez dodatnih sredstava kojima bi se trebala priskrbiti upravo iz povećanog prireza.

Prije nego je izglasana promjena odluke o prirezu, vijećnici su se izjašnjavali i o amandmanu MOST-a, kojim se predlagala promjena stope prireza, ali s 10 na 9 posto. Taj amandman za kojeg su glasali vijećnici Pametnog, MOST-a, SDP-a i HNS-a, nije dobio većinsku podršku.

Print

 
Press
Savjet mladih
Nacionalne manjine
Prevencija kriminaliteta
Temeljni akti Grada Splita
Proračun Grada Splita
Natječaji i oglasi
Prostorno planska dokumentacija
Planovi grada
Servisne informacije
Plan upravljanja gradskom jezgrom
Legalizacija
Error
 
 
footer
 
naslovnica mapa Weba