index
gradska_uprava.gif
Gradsko vijeće
Gradonačelnik
Akti gradonačelnika
Gradska uprava
Ured Grada
Kabinet gradonačelnika
Prostorno uređenje i graditeljstvo
Komunalno gospodarstvo i redarstvo
Financije
Socijalna skrb i zdrav. zaštita
Socijalnu skrb osoba s invaliditetom
Socijalna skrb i zdravst. zaštita
Vijesti iz upravnog odjela socijalne skrbi i ...
Prostorno planiranje i zaštita okoliša
Imovinsko-pravni poslovi i izgradnja
Pravna zaštita, stanovi i poslovni prostori
Gospodarstvo, turizam, međunarodni i EU fondovi
Kultura, umjetnost i stara gradska jezgra
Obrazovanje i znanost
Sport i sportska infrastruktura
Mjesna samouprava, zaštita i spašavanje
Suradnja s braniteljima i braniteljskim udrugama
Javna nabava
Unutarnja revizija
Služba za informatiku
Služba zajedničkih poslova
Službeni glasnik
Temeljni akti grada
Javna priznanja
Telefonski imenik Gradske uprave
Arhiva sjednica poglavarstva









main_galerija
Split - Riva

Socijalne usluge i pružatelji socijalnih usluga u gradu Splitu

Analiza pružatelja usluga u gradu Splitu - istraživanje

Razvijenost socijalnih usluga određenog područja jedan je od ključnih pokazatelja društvenog razvoja koji govori o kvaliteti života građana u cjelini, posebno o njegovim najranjivijim skupinama. No, osim što općenito pokazuje u kojoj je mjeri određeno društvo razvijeno, ono govori i o sposobnosti društva da osigura dugoročno blagostanje svih svojih članova, vodeći računa o različitostima  i potrebama svih skupinama.
 
Polazeći od tih pretpostavki, u sklopu izrade strateških smjernica za partnersko djelovanje u području socijalnih i zdravstvenih usluga, Grad Split i Obiteljski centar Splitsko-dalmatinske županije, postavili su zajednički cilj snimiti pružatelje socijalnih usluga u Gradu Splitu kako bi se utvrdila obuhvaćenost određenih skupina korisnika specifičnim uslugama i nakon snimljenih potreba izvršila procjena potreba razvoja novih usluga.
 
Detaljan prikaz svih usluga nije obavljen, iz razloga što je u ovoj analizi usvojen princip dobrovoljnosti u popunjavanju upitnika, putem mailing liste (udruga Mi), što je rezultiralo djelomičnom povratu upitnika s često puta necjelovitim odgovorima. To je utjecalo i na određeni broj nevažećih odgovora.
 
Pružatelji usluga razvrstani su prema skupini (kategorije) korisnika usluga, broju pruženih usluge, a prikupljeni su odgovori i na neka pitanja koja se odnose na standarde i zadovoljstvo pružatelja usluga sa suradnjom s lokalnom samoupravom. Svi brojčani podaci prikazani su kroz apsolutne brojke i kroz grafički prikaz.
 
Od ukupnog broja udruga, registriranih u bazu podataka Udruge Mi (174) sa područja Splitsko-dalmatinske županije, većina pruža usluge socijalne skrbi i  zdravstva, nešto manje je uključeno u područje kulture, ekologije i slično, Vraćeno je 44 upitnika, od toga 34 udruge su  s područja Grada Splita, i sve su financirane od Odjela socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.
 
Upitnici su upućeni i javnom sektoru koji je također aktivno sudjelovao u popunjavanju upitnika (7 vraćenih upitnika). Njihovi podaci govore o smještaju koji zauzima veliki postotak u ukupnom broju pruženih usluga.
 
Temeljem prikupljenih podataka vidljivo je da su starije osobe najbrojnija skupina korisnika usluge trajnog smještaja, a odmah na drugom mjestu osobe s invaliditetom.
Nedovoljan broj ustanova za njihov smještaj utjecao  je na otvaranje privatnih ustanova (dva doma u Splitu) takve vrste što pokazuje da se ovaj tip usluga u gradu isplati. Njihove brojčane pokazatelje nismo dobili. Veliki problem predstavlja cijena smještaja koja u najvećem broju slučajeva nadmašuje visinu mirovina korisnika, što rezultira većom potražnjom za smještaj u „državni“dom za odrasle, u odnosu na njihov kapacitet.
 
Analizirajući usluge koje nudi javni sektor, osim usluga smještaja, prevladava pomoć u organiziranju obroka,i pomoć u kući za starije i nemoćne osobe i  za osobe s invaliditetom. U tom smislu se može govoriti o trendu koji će se nastaviti i u budućnosti, s obzirom na produženu životnu dob starijih osoba.
                                    
U obradi podataka usluge „savjetovanja“ su podijeljene prema tri modela  (informativno, pravno i psihološko). Ova se usluga koristi prema svim skupinama korisnika, od toga prevladava informativno savjetovanje, a nešto manje psihološko i pravno, koje se u najvećem postotku pruža osobama s invaliditetom. Visoka zastupljenost ove usluge kod ovih korisnika je pokazatelj njihove nedovoljne informiranosti i potrebe za širenjem informacija o pravima koja proizlaze iz njihovih specifičnih potreba.
Manji broj psihološkog i pravnog savjetovanja je razumljiv, ako se uzme u obzir da ova usluga traži educirane savjetovatelje koje najčešće (zbog financijskih i kadrovskih problema) većina OCD-a ne može osigurati pa se često nudi informativno savjetovanje kao oblik podrške.
                      
Specifične usluge koje pomažu korisnicima u suočavanju sa ozbiljnim životnim teškoćama su najviše razvijene prema osobama s invaliditetom. Pružatelji usluga javnog i civilnog sektora za njih najčešće organiziraju rekreaciju, razonodu, šport, kako bi im poboljšali opće stanje organizma i time potakli njihovo kvalitetnije uključivanje u život zajednice.
Iako javni sektor, prema analizi podataka, u postotku pruža najveći broj ovih usluga, civilni sektor je prepoznat kao partner u provedbi programa i projekata za dobrobit osoba s invaliditetom, što je rezultiralo i većim financiranje njihovih programa od Odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita.
 
Od ukupnog broja popunjenih upitnika značajno mjesto imaju usluge pomoći u učenju za djecu/mlade u riziku i za djecu s invaliditetom.                                     
Korisnici edukativnih usluga, su  najčešće stručni radnici, djeca, mladi i roditelji.
korisnike i članove njihovih obitelji.
 
Iako je težište na  roditeljima (30%), i ostale skupine, kao što su djeca/mladi koji se pripremaju za volontiranje, osobe s teškoćama u razvoju, odrasli kod kojih dominiraju rodni, zdravstveni i drugi problemi, su aktivno uključene u obrazovni proces koji ima za cilj njihovo društveno uključivanje i promicanje njihove neovisnost u rješavanju osobnih problema ili poteškoća.
 
Ovi podaci ukazuju na uklopljenost Grada Splita s prioritetima i mjerama različitih nacionalnih/strateških dokumenata koji promiču cjeloživotno učenje,  edukaciju korisnika, obitelji, kako bi aktivno sudjelovali u  prepoznavanju osobnih problema i pronalazili rješenje za njih.
 
Najviše rekreativnih sadržaja, vezanih za izlete, sportske aktivnosti, udruge pruža se osobama s invaliditetom. Ove usluge osim rekreativnog značenja, pridonose poboljšanju općeg stanja organizma i osiguravaju, posebno djeci, izjednačene mogućnosti sudjelovanja u život zajednice
 
Sve popularniju metoda u radu je rad s rad s grupom (radionice, grupe podrške i slično) i to posebno s djecom/ mladima i roditeljima čija djeca imaju zdravstvenih problema ili teškoće u razvoju. Takvih usluga, prema odgovorima pružatelja usluga, mjesečno je oko 90.
 
Zanimalo nas je koliko u postotku pružatelji smatraju da njihova usluga  zadovoljava potrebe korisnika i koliko dugo korisnik čeka na njihovu pomoć i/ili podršku. Od ukupno 40 važećih anketa, više od pola pružatelja koji su aktivno sudjelovali u ovom projektu, je izjavilo da se na uslugu čeka do 10 dana, a približno  85% su spremni u roku do mjesec dana primiti korisnika.
Ovaj podatak, iako se ne odnosi na sve pružatelje, govori o efikasnom pristupu rješavanju potreba zainteresiranih građana grada Splita. Nažalost, većina je procjenu dala prosječno za sve usluge, dakle nije se ocjenjivala pojedinačno svaka usluga, pa se ovaj podatak  samo djelomično može uzeti u razmatranje.
 
Manje optimistični podaci su kod ocjenjivanja postotka zadovoljenih potreba koje usluga može pružiti. Svega 35% pružatelja smatra da njihova usluga pokriva većinu potreba (iznad 70% ciljne skupine) kojoj su namijenjene. Na pitanje da li  prema njihovoj procjeni postoji potreba širenja  usluge koju oni organiziraju, svi su potvrdno odgovorili.
 
Ovi pokazatelji ukazuju na nužnost planiranja sustavnijih istraživanja na ovu temu kako bi se na osnovu dobivenih rezultata kvalitetnije utvrdile potrebe za razvojem novih i širenjem postojećih usluga.
 
Kada su u pitanju prostorni uvjeti, u većem postotku (82%) pružatelji usluga iz civilnog sektora su potpuno ili djelomično zadovoljni sa rješenjem ovog problema. Za razliku od udruga, koje ni jednom nisu odgovorile da su potpuno nezadovoljne s prostorom, od ukupno 7 ustanova (koje čine većinu u Splitu) čak dvije su zaokružile ovaj odgovor. Iako u postotku možemo ukupno biti zadovoljni s rezultatima, upitan je različiti nivo zadovoljstva između javnog i civilnog sektora  (koji se odazvao anketiranju).
 
Navedeni podaci (odnose se na 2007.) pokazuju da  se u najvećem postotku udruge financiraju iz sredstava lokalne/regionalne samouprave, ali isto tako i iz državnih sredstva. Predpristupni fondovi još uvijek su zastupljeni u zanemarivom broju što govori o nedovoljnoj pripremljenosti civilnog sektora za ovaj oblik financiranja. Iako se ovi podaci ne mogu odnositi na cijeli civilni sektor indikativno je da su i sredstva nacionalne zaklade (od ukupnog broja anketiranih) zastupljena u svega 4 slučaja.
 
Kao što se i pretpostavlja, javni sektor je financiran isključivo iz državnih fondova što ukazuje na još uvijek nedovoljnu spremnost ovog sektora kao i  tijela lokalne samouprave, da osigura uvjete za njihovo  ravnopravno sudjelovanje na  natječaje za razvoj novih usluga. Očekujemo da će reforma sustava socijalne skrbi kao i realizacija  mjera nacionalne obiteljske politike otvoriti prostor za nove inicijative u ovoj djelatnosti.                             
 
Zadovoljstvo (potpuno ili djelomično) s podrškom lokalne samouprave u znatnom većem postotku (82%) izražavaju udruge u odnosu na ustanove socijalne skrbi, koje su u 57% zaokružile ovaj odgovor.
 
To je i razumljivi s obzirom da je model partnerstva između civilnog sektora i grada Splita, u proteklom razdoblju, u kojem se razvijao ovaj sektor, postigao visoki nivo efikasnosti. Za sve dionike u gradu Splitu svakako ostaje pitanje kako više uključiti javni sektor u proces planiranja i razvoja novih usluga s kojima će se postići bolja  iskorištenost njihovih stručnih i drugih resursa.
 
Udruge u  najvećem broju smatraju da su financijski problemi i nedovoljan broj stručnih radnika najveće teškoće s kojim se susreću u svom radu. Za razliku od javnog sektora, udruge svoje nezadovoljstvo izražavaju i prema lokalnoj (1) odnosno regionalnoj samoupravi (3). Veći problemi javnog sektora u odnosu na civilni su vezani uz prostor, ali dijele i ostale probleme koje ističu udruge.
Možemo zaključiti da se na ovim pitanjima/problemima zajednički susreću oba sektora.
 
Zaključak
 
U ovoj analizi istakli smo neke rezultate  postignute u djelatnosti socijalne skrbi i obiteljske  problematike. S obzirom da se radi o početnim pokušajima uvođenja sustavnijeg praćenja razvoja socijalnih usluga u gradu Splitu, nužno je prihvatiti razvojnost ovog koncepta praćenja, uz razradu kvalitetnijih indikatora. Također je potrebno razviti i veći interes pružatelja usluga za  zajedničku raspravu o potrebama za novim uslugama kao i definiranje nezadovoljenih potreba stanovnika ovog grada.
Nadamo se da će ovaj model potaknuti i bolje partnerstvo svih dionika  u planiranju novih usluga i razvoju standarda kvalitete za postojeće usluge.
 
Prikaz pruženih usluga
Prema Izvješću o pružanju usluga za 2007 putem projekta, programa i ugovaranja organizacija civilnog društva od strane Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu* građani su koristili brojne usluge:
 


Vrsta usluge

Broj projekata

Korisnici/ vrsta intervencije

smještaj
 

4


djeca/ mladi bez roditeljske skrbi, žene i žrtve nasilja u obitelji (sklonište),

muškarci beskućnici (prihvatilište), žene beskućnice (stambena zajednica)


savjetovanje i informiranje
 

25


djeca/ mladi u riziku, slijepe osobe, stare i nemoćne osobe, mladi i odrasli o trudnoći i roditeljstvu,

djeca/ mladi u riziku od trgovanja s ljudima, djeca s malignim oboljenjima i njihove obitelji,

stari i nemoćni, žene, djeca s posebnim potrebama, roditelji tjelesno ili mentalno oštećene djece,

djeca i mladi bez adekvatne roditeljske skrbi, osobe sa šećernom bolesti i njihove obitelji,

oboljeli  od hepatitisa i njihove obitelji, osobe oboljele od multiple skleroze i njihove obitelji, 

tjelesni ili mentalno oštećena djeca i odrasli, ovisnici o alkoholu i drogama,

osobe koji su u programu liječenja hemodijalizom, osobe oboljele od raka, osobe koje trebaju psihološku pomoć,

žene i djeca žrtve nasilja, zainteresirani o nasilju


usluge izvan institucije/skrb i njega u kući

9


mentalno oštećene osobe, tjelesno oštećena djeca i odrasle osobe (pomoć u kući),

trudnice s ugroženom trudnoćom i babinjače (savjetovanje), osobe s invaliditetom i nemoćne osobe (prijevoz)


specifični tretmani
 

27


starije i i osobe s invliditetom koje žive same (dostava kuhanog obroka, pomoć u kući, prijevoz,

socijalno uključivanje, volonterske posjete nadzor putem telefona, narukvice), djeca i mladi u riziku, 

i djeca s posebnim potrebama (pomoć u učenju, kreativne radionice, radionice za samokontrolu),

mentalno oštećena djece i odrasli (zapošljavanje uz podršku, Hallwick škola za plivanje, hipoterapija,

kreativne radionice, tretman fizioterapeuta, logopeda, defektologa, radno okupacijski program),

stare osobe (animacijski, edukacijski, volonterski i rekreativni program,  bibliotekarske radionice),

slijepe osobe (računalne radionice), žene liječene na dojci (medicinska gimnastika),

gluhe i nagluhe osobe (informatičke radionice)


* Izvješće ne uključuje projekte i programe Služba za rad s braniteljima i braniteljskim udrugama i Služba za borbu protiv bolesti ovisnosti
 
Mapiranje alternativnih izvaninsitucionalnih usluga/programa po županijama
 
Podaci u nastavku teksta predstavljeni su u dokumentu kojeg su izradile Nataša Škrbić i Lidija Japec za UNDP – Hrvatska (United Nations Development Programme) na temelju podataka iz 2007 godine. Prikazi su temeljeni na podacima na županijskoj razini. S obzirom na dominantu zastupljenost alternativnih i izvaninsitucionalnih usluga u gradu Splitu u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju, podaci su relevanti i za grad Split. Predstavljena analiza je daje značajan doprinos razumijevanju stanja u području pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga i time argument za postavljanje ove Strategije.
Citiraju se uz dozvolu UNDP-a:
 
«Snimka stanja iz 2007 može poslužiti kao polazište za praćenje napretka u provođenju mjera iz JIM-a i ostalih javnih politika koje su strateški usmjerene na posebne društvene skupine ili na stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (primjerice povezanost razvoja
socijalnih usluga s ključnim prioritetima u JIM-u kao što je decentralizacija, deinstitucionalizacija te povećanje dostupnosti alternativnih usluga smještaja i skrbi, širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za ostale korisnike, ugovaranje pružanja javnih usluga s
organizacijama civilnog društva, smanjivanje regionalnih razlika)...
 
Što se tiče područja provedbe projekata na županijskoj razini i ukupnih sredstava po županiji, najviše se projekata provodi u Gradu Zagrebu (462), zatim Primorsko goranskoj županiji (229), Osječko-baranjskoj županiji (228) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (198), a najmanje u Ličko
senjskoj (38), Međimurskoj (37) i Požeško-slavonskoj (41). S obzirom na iznose u županijama, najviši iznosi za socijalne usluge su u Gradu Zagrebu (23,69% ukupnih sredstava). Po veličini iznosa slijede Splitsko dalmatinska županija (10,26% ukupnih sredstava), Osječko-baranjska (6,86% ukupnih sredstava), Primorsko–goranska (6,45% ukupnih sredstava), Vukovarsko-srijemska (6,43%), Istarska (5,54%) i Karlovačka županija (5,05%)...
 
Od županija u kojima je najviše sredstava za usluge, ujedno i s najviše projekata; gradu Zagrebu, Splitsko dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj i Primorsko goranskoj županiji vidljiva je zastupljenost i najvećeg broja različitih usluga te relativna ravnoteža udjela sredstava za različite usluge i skupine korisnika...
U Splitsko dalmatinskoj županiji također su najzastupljenije usluge za osobe s invaliditetom, no
iza njih slijede usluge za starije osobe i prevencija ovisnosti i rehabilitacija ovisnika. Usluge za
djecu i mlade su u ovoj županiji na četvrtom mjestu kao i u gradu Zagreb, a nešto je više
sredstava za prevenciju ovisnosti i rehabilitaciju ovisnika nego u Gradu Zagrebu. Kad se gledaju ostale razlike raspodjele sredstava, u Splitsko dalmatinskoj su u manjoj mjeri zastupljene usluge zaštite i prevencije nasilja u obitelji i to značajnije manje nego primjerice u Gradu Zagrebu, dok su u Zagrebu, u ovom uzorku, najmanje zastupljene usluge za starije osobe, a takvih usluga je značajnije više u Splitsko dalmatinskoj županijskoj nego u Zagrebu...
 
U Primorsko goranskoj županiji kao i u Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji također su najzastupljenije usluge za osobe s invaliditetom, zatim usluge za starije osobe, usluge za djecu i mlade i prevencija ovisnosti i rehabilitacija ovisnika. Pri tom je udio za usluge za osobe s invaliditetom veći od udjela za istu uslugu na području grada Zagreba i Splitsko dalmatinske županije, dok je primjerice udio sredstava za prevenciju ovisnosti i rehabilitaciju ovisnika u odnosu na Zagreb i Splitsko dalmatinsku županiju manji. Što se tiče ostalih specifičnosti za ove četiri županije, u Splitsko dalmatinskoj i Primorsko goranskoj, primjerice, nema sredstava za edukaciju nezaposlenih i uključivanje, a sredstva za usluge za obitelj (savjetovališta i podrška roditeljima) su relativno malo zastupljena i u Zagrebu i u Primorsko goranskoj županiji, a skoro zanemariva u Splitsko dalmatinskoj i Osječko baranjskoj...
 
U Splitsko dalmatinskoj najviše je udruga (više od tri četvrtine su udruge), zatim Primorsko goranskoj i Osječko baranjskoj županiji, gdje je također povoljniji omjer između udruga i drugih pružatelja prema ovim izvorima...
Splitsko dalmatinskoj županiji, među pružateljima usluga, nalazi se najviše udruga a one su ujedno osigurale i najviše sredstava iz posebnih programa i međunarodnih donatora, potom slijedi Primorsko goranska i Osječko baranjska županija, gdje je također povoljniji omjer između udruga i drugih pružatelja prema ovim izvorima...
 
Dodatno, većina usluga obuhvaćena ovim mapiranjem financirana je kroz kratkoročne projekte, a samo je manji dio financiran kroz višegodišnje programe što ukazuje na jedan od ključnih izazova, a to je održivost usluge koja se pruža. Uz pitanje održivosti, višestrukost izvora financiranja istih ili sličnih usluga/projekata (naročito sa iste/središnje razine) koja je ovoj fazi posljedica decentraliziranog sustava financiranja udruga s pozicije Ureda za udruge na pozicije proračuna ministarstava i Nacionalne Zaklade za razvoj civilnog društva, predstavlja izazov učinkovitosti sustava i potencijalni problem zbog nedostatka konsolidiranog pristupa financiranju i dugoročnom planiranju socijalnih usluga koje mogu i trebaju pružati u većoj mjeri organizacije civilnog društva/udruge.
 
Potrebno je stoga, aktualizirati problem konsolidiranijeg i strateškog planiranja pružanja socijalnih usluga na osnovi kojeg bi se razvijali i usmjeravala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju. Također, potrebno je unaprijediti i/ili poticati mehanizame za promicanje uloge udruga koje pružaju socijalne usluge jer su ovi mehanizmi, osim kod udruga osoba s invaliditetom, izostali ili su nedovoljni...


Pregled usluga u Splitsko-dalmatinskoj županiji


Usluge

Postotak sredstava

Poboljšanje kvalitete života stanovnika u ruralnim zajednicama i PPDS

0,59%

Usluge za starije osobe

23,30%

Usluge za siromašne (humanitarne usluge)

5,81%

Edukacija pružatelja usluga

1,45%

Usluge za obitelj

1,42%

Zaštita i promocija ljudskih prava

3,74%

Usluge za osobe s invaliditetom

27,45%

Zdravstvene i preventivno zdravstvene

3,52%

Prevencija ovisnosti i rehabilitacija ovisnika

18,92%

Usluge za djecu i mlade

10,15%

Zaštita i prevencija nasilja u obitelji

3,58%

Ostale usluge

0,07%

Program socijalne skrbi za 2009g.
STRATEGIJSKE SMJERNICE ZA PARTNERSKO DJELOVANJE U PRUŽANJU SOCIJALNIH USLUGA 2008-2012
Print

 
Legalizacija
Plan upravljanja gradskom jezgrom
Servisne informacije
Planovi grada
Prostorno planska dokumentacija
Natječaji i oglasi
Kalendar događanja
Temeljni akti Grada Splita
Prevencija kriminaliteta
Nacionalne manjine
Savjet mladih
Press
Temp:22.9 °C
Tlak:1014 hPa
 
 
footer
 
naslovnica mapa Weba