index
press.gif
Arhiva vijesti u 2019.
Siječanj
Veljača
Ožujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Arhiva vijesti u 2018.
Arhiva vijesti u 2017.
Arhiva vijesti u 2016.
Arhiva vijesti u 2015.
Arhiva vijesti u 2014.
Arhiva vijesti u 2013.
Arhiva vijesti u 2012.
Arhiva vijesti u 2011.
Arhiva vijesti u 2010.
Arhiva vijesti u 2009.































main_galerija
Split - Sustipan /4/

Otvoreno 65. Splitsko ljeto: umjetnošću i kulturom u rekonkvistu za oteti javni gradski prostor

Na Peristilu, sjecištu života grada kroz stoljeća, večeras je svečano otvoreno 65. Splitsko ljeto. Ovogodišnje izdanje ponovno vraća umjetnost na drevne pozornice pod zvjezdano nebo, a gradonačelnik Andro Krstulović Opara u svom je govoru istaknuo kako je za ponovno osvajanje javnog prostora potrebno zajedništvo svih građana:

2019_07_14_65.splitsko ljeto.jpg „65. Splitsko ljeto! Najbolje od Splita. Sve je tu, tradicija koja obvezuje, poštovanje prema prethodnicima i budućnost koju oblikujemo. Dame i gospodo, prošle godine sam u govoru, ovdje na ovome mjestu na otvaranju Splitskog ljeta podijelio ponos što smo se povratkom našeg Nabucca na Peristil, uz tradicionalnu Aidu, vratili na ovo sveto mjesto i tada obećao i treću opernu izvedbu pod splitskim nebom i u sjeni našeg zvonika. Evo nas, tu je! Sjetimo se, kada ste me zadužili biti gradonačelnikom, pred dvije godine, zatekao sam otvaranje Splitskog ljeta u zgradi teatra, svih nas stisnute i potisnute. Pometene i neželjene u javnom, našem prostoru!
Rekonkvista umjetnošću! Operom, koncertom, dramom, baletom, izložbom. Potreban nam je povratak umjetnosti u javni prostor. Potrebni ste Vi, dragi moji sugrađani i gosti, tu u javnom prostoru, da svojim sudjelovanjem u kulturnim događajima potvrdite da nema potrebe da umjetnost zatvaramo u ograničene prostore, nego naprotiv, da je što češće izvodimo na ulice i trgove kako bi bila dostupna svima. Umjetnost oplemenjuje i izgrađuje čovjeka i društvo, tome svjedoče civilizacije vjekovima, pa i naše Splitsko ljeto već dugih 65. godina.
Da bismo u tome uspjeli trebamo biti jedinstveni. A to znači da trebam Vašu potporu u ponovnom osvajanju našeg, gradskog, javnog prostora. 

Utemeljitelji Splitskog ljeta, koji su započeli ovu sjajnu avanturu teatra pod otvorenim nebom nisu mogli ni sanjati da ćemo mi danas kao izazove i prijetnje imati pohlepu, otimanje i zgrtanje, skrivene pod sofisticiranim izrazima poput koncesije, plodouživanja, a sve radi metra više za štekat u vašoj ulici, pjaceti ili trgu.
Veliki Marko Marulić, pred više od 500 godina, ovdje, par metara odavde piše sljedeće riječi: "Nikoga ne vole istinski oni kojima gospodari strast za posjedovanjem. Jer ako im sine kakva nada u dobitak, odmah nasrću na one za koje se činilo da ih vole."

Na nama je sačuvati naš Grad, njegovu gradskost i dušu. Na nama je to činiti plemenitošću umjetnosti, poniznošću prema iskustvu povijesti, osjetljivošću i pažnjom prema baštini, otvorenošću i slušanjem preostalih stanovnika srca grada, ali prije svega odlučnošću. Moj prethodnik, gradonačelnik Vinko Milić bio je odlučan i s velikim don Franom Bulićem, pred 116 godina želio je, ali nije uspio upisati u državno i gradsko vlasništvo Dioklecijanove podrume i palaču. Splićani su mu, zaboravljenog, u suludom rušilaštvu i grob bacili sa Sustipanskih hridi u more.

Za prošle Sudamje, pred nepunih dva i pol mjeseca, konačno smo pravno osvojili svoj prostor Podruma i sad čvrsto stojimo na tim temeljima i nastavljamo u toj bitci, koja je u mnogo čemu pravna bitka, a takvih nam mnogo predstoji, stoga vas danas molim da me svojim sudjelovanjem i zajedništvom podržite u bitci za grad.
Obećao sam i kraće govore na otvorenju, jer ste došli ovdje uživati u Rigolettu, ali mi dopustite da Vam opetujem lani upućenu poruku koja je ujedno i poziv i molba. Naš grad se jako promijenio te želim da svi postavimo sebi pitanje jesmo li i mi spremni za promjenu, što smo spremni učiniti u toj bitci za „gradskost“ grada?
U tim promjenama našeg Grada i društva u cjelini, kojima dominiraju fenomeni koji su usmjereni na komercijalizaciju svega pred nama, pa tako i baštine i kulture, ne smijemo ostajati zatečeni, nespremni na odgovor. Odgovor će nam dati umjetnici zbog kojih smo došli večeras i zbog kojih ćemo i dalje dolaziti. Uvjeren sam da umjetnik daje odgovor, ali i naša želja i odlučnost da umjetnosti damo prostora, da je podupremo nasuprot njenog suparnika. Ta potpora traži i odricanje od našeg komoda, običaja i navika, ali i usporavanje trke za profitom.

Svi se mi u našem gradu odričemo dosadašnjeg načina života zbog turizma, komercijaliziranja i drugih pojavnosti protiv kojih se ne možemo, ne trebamo i nećemo boriti, nego nasuprot tomu, tražimo mjeru, suodnos, ravnotežu i održivost. Pitanje mjere, građanske suzdržanosti, dostojanstva i decentnosti pitanje je našeg karaktera i osobnog te gradskog identiteta koje možemo uzvisiti umjetnošću i sviješću o našoj baštini. Uspjeti možemo zajedno jer nas povezuje zajednička ljubav i privrženost prema našem gradu. I zato što znamo što je građanska umjerenost.
I kao što je još 1516. u svojem "Evanđelistaru" napisao naš dični sugrađanin - slavni Marko Marulić i upozorio nas: "Umjerenost čuva sredinu, kroti žudnje, izgoni lijenost, a riječi, djela i misli omeđuje granicama razuma."
I naš Marul nastavlja podukom: "Najbolje je slijediti umijeće mornara koji kod krcanja broda tako paze na pravu mjeru da ga valovi ne poklope pod prevelikim teretom, ali da se i ne ljulja zbog prevelike lakoće nagnut na bokove, pa da ne mogne podnijeti nasrtaj vjetrova kad zapušu. I doista, u svakoj je životnoj prilici najkorisnije držati se razumne mjere. Neumjerenost je pak i majka i hraniteljica baš svih nevaljalosti."

Prepoznajmo te drevne poruke. Pronađimo ih u svakome bljesku ljepote i plemenitosti, koju nam pružaju dostignuća umjetnosti, Splitskog ljeta, čijem početku se Splićani vesele po 65. put, tu na mjestu posvećenom od naših dičnih predaka. Uvažene dame i gospodo, drage moje Splićanke i Splićani, 
Poštovani umjetnici, koji ste napunili naš grad kreativnošću i ljepotom, plemenitošću i strašću prema umjetnosti i lijepome, uz zahvalu u ime svih nas, pun ponosa i vjere, proglašavam 65. Splitsko ljeto otvorenim!“

Potom je uslijedila premijerna izvedba opere Giuseppea Verdija "Rigoletto" u režiji Dražena Siriščevića i pod ravnanjem Ive Lipanovića.

Print

 
Press
Savjet mladih
Nacionalne manjine
Prevencija kriminaliteta
Temeljni akti Grada Splita
Proračun Grada Splita
Natječaji i oglasi
Prostorno planska dokumentacija
Planovi grada
Servisne informacije
Plan upravljanja gradskom jezgrom
Legalizacija
Error
 
 
footer
 
naslovnica mapa Weba